Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno početkom ovog tjedna, pokazuje nastavak trenda smanjenja izborne potpore dvjema vodećim hrvatskim strankama te postupno povećanje potpore novim strankama i listama.

Unatoč tome i dalje je vidljiva bipolarizacija političke scene koju do sada nisu ozbiljnije ugrozile postojeće stranke, ali još uvijek niti nove inicijative i stranke (Orah, Nacionalni forum, Savez za Hrvatsku).

Međutim, sve je vidljivije da nove inicijative i liste iz mjeseca u mjesec polagano grickaju izbornu podršku i na lijevoj i na desnoj strani. Kupovina automobila utjecala je na ocjenu rada Vlade, ali i na izbor stožerne stranke i koalicije na vlasti.

SDP i dalje na vrhu

Na ljestvici stranačkih preferencija SDP je na prvom mjestu, a ispred HDZ-a, Hrvatskih laburista, Oraha i HNS-a. SDP početkom ožujka bilježi izbor od 22,4 posto (prema prošlomjesečnih 23,4%). Ovom padu izborne potpore SDP-a doprinijeli su loši rezultati rada njihove Vlade, ali i neki javno neprihvatljivi potezi (poput kupovine automobila, sve češćih afere istaknutijih članova stranke).

HNS se nakon prošlomjesečnih "turbulencija" vratio na izbornu potporu iz siječnja (sada 4,9 posto prema 4 posto iz veljače). Tako je isključivanje nekadašnjeg predsjednika stranke, postala manje važna tema za birače ove stranke (barem za sada).

U preferencijama koalicija od posljednjeg mjesečnog istraživanja nastale su dvije nove koalicije (Savez za Hrvatsku i koalicija Nacionalni forum-HSLS) što je donijelo nove odnose na ljestvici preferencija koalicija.

Na vrhu ove ljestvice je aktualna vladajuća koalicija lijevog centra (SDP-HNS-IDS-HSU) s izborom od 27,9 posto, dok je koalicija koju okuplja HDZ (HDZ-HSS-HSP AS-BUZ-HDS-ZDS) s izborom od 23,2 posto na drugom mjestu. Slijede dvije stranačke liste: Hrvatski laburisti (7,2%) i Orah (6,8%). Još dvije liste na ovoj ljestvici prelaze izborni prag: koalicija Nacionalni forum-HSLS (6,3%) i Savez za Hrvatsku (6,3%)

Holy nakon Josipovića

Predsjednik Ivo Josipović je i u posljednjoj godini svog prvog mandata najpozitivniji hrvatski političar s izborom od 34,7% (prošli mjesec 35,6%). Drugo mjesto na ovoj ljestvici po prvi put je zauzela Mirela Holy s izborom od 7,9% (prema 4,2% iz veljače). Slavko Linić drži treće mjesto s izborom od 7,7% (u odnosu na prošlomjesečnih 8,9%).

Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara više od godinu dana u nizu drži Tomislav Karamarko s ovomjesečnih 36,4 posto izbora (prema 30,8% iz veljače). Zoran Milanović je na drugom mjestu s 28,2 posto izbora za najnegativnijeg hrvatskog političara (prema prošlomjesečnih 25,8%). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije političke osobe (sada 7,7%). Slavko Linić s izborom od 5,7 posto drži četvrto mjesto (prema prošlomjesečnih 7,7%).

Suđenja bivšem premijeru Sanaderu za različite afere i dalje ga drži visoko na ljestvici najnegativnijih hrvatskih političara (3,6%). Među prvih deset najnegativnijih domaćih političara još su Željko Jovanović (2,2%), Marina Lovrić Merzel (1,8%), Nadan Vidošević (1,6%), Ivo Josipović (1,0%) i Vesna Pusić (0,9%).

Vlada RH u svom dvadeset i šestom mjesecu od potvrde u Hrvatskom saboru uživa potporu 26,4 posto hrvatskih građana (prije mjesec dana 29,3%), dok vladinu politiku ne podržava 59,4 posto građana (prema 56,4% iz veljače) uz 14,2 posto neodlučnih. Za svoj je rad Vlada RH dobila mršavu dvojku (2,08).

Predsjednik republike je ocjenjen s tankom četvorkom (3,56), dok je najslabiju ocjenu rada dobio Hrvatski sabor (2,07).