Teško je naći nešto što u ekonomiji raste kao medicinski i zdravstveni turizam, koji je zbog toga ekonomski fenomen u svijetu.
Prošle je godine u SAD-u rastao 35% odnosno 1,6 milijuna Amerikanaca po prvi je put potražilo usluge tog sektora, što dokazuje da je riječ o robi budućnosti pa se predviđa da će do 2035. godine 28% američke ekonomije biti vezano uz zdravlje i zdravstvo, iznio je dr. Stipe Orešković, stručnjak za ekonomiku zdravstva jučer na okruglom stolu pod nazivom Kako pokrenuti tržište zdravstvenog turizma u Hrvatskoj, kojeg je organizirao Večernji list.Ministar zdravlja dr. Rajko Ostojić podsjetio je da se U Hrvatskoj konzumira svega 18 lječilišta od 222 te da već 30-40 godina zdravstveni turizam u Hrvatskoj ne postoji. Međutim, napravljena je Nacionalna strategija razvoja do 2020. godine i akcijski plan, uskladili su se zakoni pa se lječilišta sada mogu baviti ugostiteljstvom.
Gabrić
Zdravstveni turizam brkamo sa dentalnim turizmom. Moramo mijenjati percepciju
"Lječilišta idu u privatizaciju, specijalne bolnice djelomično ćemo privatizirati", najavio je Ostojić. Dr. Nikica Gabrić ukazao je da smo u Hrvatskoj državni socijalizam zamijenili državnim kapitalizmom, da u državnom sustavu nema konkurencije te da smo zemlja koja ne potiče tržište. "Ljudi u državnom sustavu nisu motivirani. Ono što mi brkamo sa zdravstvenim turizmom je dentalni turizam koji pripada nižoj srednjoj klasi koja dolazi u Hrvatsku na dentalno liječenje da bi uštedjeli na razini godine jednu ili dvije plaće. Ljudima koji su srednji sloj nije važna ušteda, već ulaganje u zdravlje. Moramo mijenjati percepciju, a ulaskom u EU stekli smo za to uvjete", kazao je Gabrić i naglasio da lječilišta treba prodati privatnicima te da samo dijelom trebaju imati ugovore s HZZO-om.
Vesna Trnokop Tanta iz Hrvatske gospodarske komore ističe nužnost interdisciplinarne suradnje različitih grana kao ključ za razvoj tržišta zdravstvenog turizma. Ukazuje na mogućnost korištenja europskih fondova, za koje u ovom sektoru postoje projekti u vrijednosti od oko 320 milijuna kuna."Zašto Hrvatska, koja ima tako velik potencijal, bilo u obalnom ili kontinentalni turizmu, ne bi imala veći broj noćenja od zdravstvenog turizma? Slovenija s 15 lječilišta ima deset puta više noćenja, zato što su pripremili projekte i kandidirali se za fondove EU", rekla je Trnokop Tanta.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu