Rusija je zabrinuta zbog odluka nove vlade u Kijevu usmjerenih protiv ruske i drugih manjina, ne želi rat, ali smatra da ima pravo braniti zakonske interese svojih sunarodnjaka, objavilo je u utorak rusko veleposlanstvo u Hrvatskoj na svojoj internetskoj stranici u komentaru o o razvoju situaciji u Ukrajini.

"Posljednja događanja u Ukrajini izazivaju ozbiljnu zabrinutost u Rusiji. Duboko smo zabrinuti zbog odluka nove vlade u Kijevu koje su usmjerene na kršenje humanitarnih prava ruske i drugih nacionalnih manjina koje žive u Ukrajini, zbog poziva na potpunu zabranu ruskog jezika, lustraciju, likvidaciju stranaka i udruga, zatvaranje nepodobnih medija", navodi rusko veleposlanstvo.

Ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko nije u utorak prijepodne bio dostupan za komentar.

Nedavna odluka Vijeća Federacije da odobri zahtjev ruskog predsjednika za uporabu ruskih oružanih snaga na području Ukrajine do normalizacije društveno-političke situacije u zemlji "ne znači da će se takvo pravo odmah realizirati", kaže rusko veleposlanstvo. "Nitko nije zainteresiran za rat. Istodobno, Rusija ima pravo braniti zakonske interese svojih sunarodnjaka i u slučaju prijetnji njihovom životu takve mjere će omogućiti brzo reagiranje na moguće pogoršanje situacije", ističe se.

Rusi također tvrde da se ne poštuje sporazum o rješavanju političke krize od 21. veljače koji je bio potpisan u nazočnosti europskih ministara vanjskih poslova, te da se ne provode njegove ključne odredbe koje se odnose na formiranje vlade narodnog jedinstva i razoružavanje militanata. "Začuđeni smo da su mnogi europski političari odmah podržali objavu o održavanju predsjedničkih izbora u Ukrajini u svibnju, iako je sporazumom od 21. veljače predviđeno da će se oni održati nakon završetka ustavne reforme.

Ne čuju se iz europskih prijestolnica i principijelne ocjene djelovanja ekstremista, uključujući njihove neonacističke i antisemitske pojave", navodi se u komentaru i dodaje da nije čudno da je u takvim uvjetima odnos regija na istoku i jugu Ukrajine prema novoj vlasti jako oprezan.

"Ljudi se boje nepredvidljivih agresivnih djelovanja onih koji su danas preuzeli vlast u Kijevu i na zapadu Ukrajine. Prema podacima Savezne migracijske službe Ruske Federacije, samo u zadnja dva tjedna veljače 143.000 ukrajinskih državljanina je zatražilo azil u Rusiji."

Što se tiče situacije u Krimu, s povijesnog, kulturološkog i geopolitičkog gledišta to je poseban teritorij sa stanovnicima koji imaju tijesne veze sa Rusijom, navodi veleposlanstvo. "Pokušaji današnjeg Kijeva da uspostavi kontrolu nad Krimom, imenuje nove činovnike, kao i informacija o slanju naoružanih odreda logično izazivaju žestoku reakciju lokalnih stanovnika", kaže se u priopćenju i naglašava da se unatoč tome ne postavlja pitanje o separaciji Krima od Ukrajine, već se radi o želji tamošnjih stanovnika da sačuvaju pravo na široku autonomiju.

U komentaru se također tvrdi da se ruska Crnomorska flota, koja se nalazi na području Krima, ne miješa u ukrajinske unutarnje političke događaje. "Sva kretanja pripadnika flote su vezana isključivo uz osiguranje objekata flote… njihovu zaštitu od mogućih napada ekstremista i radikala."

"Računamo da ćemo zajedničkim naporima cijele međunarodne zajednice uspjeti vratiti situaciju u Ukrajini u ustavne okvire. Želimo vidjeti Ukrajinu kao prosperitetnu, stabilnu i modernu državu. Uvijek smo zagovarali i ćemo dalje zagovarati strateške, bliske, prijateljske odnose sa Ukrajinom, sa kojom nas vežu mnogostoljetna povijest, opća kultura i religija", stoji u komentaru veleposlanstva.