U skupini top pet osiguravatelja jedino Allianz već četvrtu godinu zaredom bilježi povećanje ukupne premije, siječanj im je tako na godišnjoj razini donio rast od gotovo 13 posto, a lidersku poziciju u životnim osiguranjima čvrsto drže već dugo. Kristijan Buk, član Uprave, otkriva po kojem im receptu to uspijeva, što im je donijela liberalizacija autoosiguranja te kakvi su im planovi .     

Siječanj je donio optimizam u životnim osiguranjima. Petu godinu zaredom premija raste. Može li se reći, s obzirom na velik pad kupovne moći, da su Hrvati unatoč krizi prepoznali blagodati te police? 
Potražnja za životnim osiguranjima motivirana je velikim dijelom padajućim kamatnim stopama na štednju u bankama, čime životna osiguranja kao alternativni i sigurni oblik štednje dobiva na atraktivnosti, posebice uzevši u obzir da, za razliku od klasične štednje, ono klijentima u slučaju najgoreg nudi i "riziko" komponentu, isplatu pune ugovorene svote neovisno o dotad uplaćenom iznosu. No, s obzirom na dugoročnu prirodu životnog osiguranja te neizvjesnost kretanja na tržištima kapitala, logično je očekivati smanjenje garancija i u proizvodima životnih osiguranja. Iskustva europskih zemalja govore da to smanjenje neće negativno utjecati na rast tržišta, upravo suprotno. Za očekivati je i postupan rast potražnje za investicijskim proizvodima, koji klijentima nude mogućnost ulaganja u rizičnije financijske instrumente s potencijalom većeg prinosa od onog koji jamči osiguravatelj, ali u tom slučaju sam klijent preuzima rizik ulaganja. Rastu životnih osiguranja pridonosi i činjenica da pomalo raste i svijest građana o potrebi da se sami pobrinu za svoju obitelj. No, i država i mi osiguravatelji imamo još puno posla jer smo i dalje pri dnu ljestvice u odnosu na ostale europske zemlje kada je riječ o pokazateljima kao što je prosječna premija životnog osiguranja po stanovniku.

Allianz je na životnim osiguranjima 2003. ugovorio 148 milijuna kuna premije, da bi u 2013. premija iznosila 471 milijun. U odnosu na učinak najvećeg konkurenta, premija Allianza bila je lani veća za 115 milijuna. Po kojem to receptu održavate rast premije, dok čak dvije trećine društava bilježe minus? 
Ne postoji recept. Imamo najbolje prodajne kanale, u čiji razvoj već godinama ulažemo, i svi oni posluju jednako uspješno, i eksterni i interni. U vrijeme krize ljudi traže stabilnost i prepoznaju brendove koji im to mogu ponuditi. Konzervativnija politika poslovanja i ulaganja te konstantni i stabilni pripisi dobiti za klijente pridonijeli su našem rastu u segmentu životnih osiguranja. 

U siječnju ste prema istom lanjskom mjesecu ugovorili više od 42 tisuće polica. Je li to puno ili malo? Što dominira, klasična životna osiguranja ciljano ugovorena od pojedinaca ili možda police uvjetovane od bankara za stambene, odnosno nenamjenske kredite? 
Kao i u ukupnom hrvatskom tržištu, u strukturi naših polica dominiraju tradicionalni oblici životnog osiguranja. U našem portfelju već godinama pada udio polica vezanih uz kredite, a to je dijelom uvjetovano i padom kamatnih stopa na štednju u bankama, ali i postupnim prepoznavanjem vrijednosti životnog osiguranja. U posljednjih nekoliko godina naše bankoosiguranje ima sve manje polica vezanih uz kredite, a udio naših proizvoda ugovorenih putem Zagrebačke banke istodobno raste neovisno o kreditima.

Osiguravatelji su još prije 10-ak godina tražili od Vlade da poreznim olakšicama stimulira dugoročne police životnog osiguranja. Nije bilo sluha za tu inicijativu. Zašto? 
S obzirom na ekonomsku situaciju, nije realno za očekivati uvođenje poreznih olakšica, ali očekujemo da će nakon izlaska tržišta iz krize životna osiguranja dobiti jednak porezni tretman kakav imaju u europskim zemljama u okruženju.

Iz proračuna se koješta stimulira bez nadzora, pojedinci su stambenu štednju koja je donedavno imala visoku subvenciju trošili na kupnju automobila i sl., a polica životnog osiguranja ne uspijeva se nametnuti. Griješe li možda sami osiguravatelji u nastupu? 
Poboljšanju situacije možemo pridonijeti jačim osvještavanjem samih građana o važnosti životnog osiguranja, ne samo kao štednje za treću životnu dob, već i kao jedinom proizvodu koji uz štednju nudi i "riziko" komponentu koja je u današnjim vremenima važnija nego ikada. Allianz će u idućem razdoblju raditi upravo na edukaciji građana, a prvi korak bit će Kalkulator zlatnih godina, interaktivni web kalkulator kojem je cilj pojedincu temeljem unesenih parametara odgovoriti na pitanje hoće li u mirovini raspolagati s dovoljno sredstava kako bi pokrio očekivane troškove. 

Allianz je potkraj prošle godine ušao u tržišnu utakmicu s liberaliziranim cjenikom na autoosiguranjima. Jeste li zadovoljni dosadašnjim učinkom? 
Ostvarenja su u skladu s očekivanjima. Liberalizacija se zasad u medijima percipira uglavnom kao proces koji je doveo do smanjenja cijena obveznog osiguranja automobilske odgovornosti. No, mi je vidimo kao proces koji bi u konačnici trebao dovesti i do kvalitetnijega proizvoda. U tom je smislu Allianz prvi od osiguravatelja u svoj proizvod obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti unio novosti kojima je cilj podići kvalitetu samog proizvoda i dati klijentu dodatnu vrijednost, što našu policu razlikuje od drugih na tržištu. 

Liberalizirane cjenike nudi tek nekoliko društava. Kako je između dva posljednja siječnja premija na tom proizvodu manja za gotovo osam milijuna kuna, a ugovoreno je više oko 2500 polica, već se čuju apeli za oprez. Jesu li skeptici u pravu? 
Posljedica liberalizacije je i profiliranje tržišta, osiguravatelji moraju biti financijski stabilni kako bi opstali na tržištu. Damping nikome nije u interesu i svako društvo ima odgovornost, kako prema svojim klijentima, tako i prema drugim osiguravateljima. Mi poslujemo prema visokim standardima Allianz grupe.

Dozvolu Hanfe za rad na hrvatskom tržištu zatražilo je stotinjak osiguravatelja EU, gdje bi se konkurencija najviše mogla zakuhati, na životnim, zdravstvenim ili obveznim autoosiguranjima?  
Svaka konkurencija je dobra.Iako je mnogo društava zatražilo dozvolu za rad, iskustva drugih zemalja EU članica nam govore da u praksi malo njih doista i krene u poslovanje, pa to ne očekujemo ni u Hrvatskoj. Ako se to dogodi, u pravilu je riječ o usko specijaliziranim društvima. Stoga ne očekujemo velike promjene zbog dolaska nove konkurencije. 

Uniqa je lani kupila Basler, Croatija je promijenila vlasnika, jesu li izgledna još neka tržišna premetanja? 
S obzirom na relativno malu veličinu hrvatskog tržišta, zasigurno postoji mogućnost određenih spajanja društava, i to valja očekivati u sljedeće tri godine. Smatram da će se to dogoditi kao neizbježna posljedica razvoja tržišta.

Ako rade, ima mjesta za dva udruženja

Više od godinu dana vodi se polemika u dijelu grupacije osiguravatelja jesu li dva udruženja, pri HGK i HUO, ipak prevelik trošak za ovako malu industriju osiguranja kakva je Hrvatska?

Mislim da nije važno koliko udruženja postoji, već što ona poduzimaju za razvoj industrije osiguranja. U tom je smislu HUO u posljednje vrijeme puno aktivnije udruženje, posebno bih naglasio njihovu ulogu u implementaciji Solvency II regulative na našem tržištu. Kako se za oba udruženja plaća obvezna naknada, bilo bi dobro da se i udruženje pri HGK postavi aktivnije te pridonese daljnjem razvoju industrije. Ako tome bude tako, ne vidim problema u postojanju dvaju udruženja u našoj industriji.