Za ulaganje u istraživanje i eksploataciju nafte i plina u Hrvatskoj, osim Ine interes je već pokazalo tridesetak globalnih igrača u energetici.

O kojim se kompanijama radi bit će poznato za godinu dana, nakon provedbe natječaja za istraživaje i eksploataciju ugljikovodika koji će Vlada raspisati u travnju, najavio je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak otvarajući Energy Investment Forum 2014., konferenciju koja se održava u srijedu i četvrtak u organizaciji Poslovnog dnevnika. "Istraživanje nafte i plina u Jadranu jedan je od najvećih investicijskih potencijala u Hrvatskoj, od kojeg očekujemo značajna ulaganja u sinergiji javnog i privatnog sektora. Natječaj za istraživanje i eksploataciju plina i nafte bit će otvoren šest mjeseci, a prvi ugovori trebali bi biti sklopljeni 2015. godine. Istraživanja će trajati oko pet godina, i već se tad otvaraju brojne prilike za hrvatsku industriju, prvenstveno na opremi za bušenje", istaknuo je Vrdoljak, koji je pojasnio i na koji način država planira zaštititi javni interes u ugovaranju s kompanijama.

"Imamo novi financijski model prema kojem nije samo financijska naknada ono što tražimo od koncesionara i smatramo da smo s uvjetima partnerstva pronašli obostrani interes. Državi će prema novom financijskom modelu pripadati 60 posto prihoda od eksploatacije plina, te 54 posto od nafte, za razliku od dosadašnjih svega 24 posto prihoda na 10 milijuna barela", kaže Vrdoljak. Ministar je naveo i druge energetske projekte kao što su Jadransko-jonski plinovod i LNG terminal na Krku, koji bi trebali podići konkurentnost hrvatske industrije, jer bi Hrvatska uz novu eksploataciju trebala imati najnižu cijenu plina u Europi. Vrdoljak je istaknuo i važnost Ine koja treba postati vodeća regionalna energetska kompanija, te HEP-a koji mora izaći na tržište izvan granica Hrvatske ako kani opstati. 

Zamka `lakog novca´
Kad je u pitanju istraživanje nafte, ukoliko se za pet godina utvrdi da je ulaganje u istraživanje bilo isplativo, i otkriju nalazišta, to je potencijalno ogroman izvor prihoda za državu ali i velik izazov za politiku koja mora jamčiti da "laki novac" od nafte neće ugroziti razvoj drugih gospodarskih grana. Kako bilo, Hrvatska i čitava regija, uključujući Crnu Goru za investitore su jako zanimljivi, dobrim dijelom i zbog političke stabilnosti regije, zaključili su sudionici panela koji je uslijedio, pod nazivom "Počinje lov na zakopano blago".Na panelu su sudjelovali Lilit Cota, direktorica Sektora istraživanja u Ini, Vladan Dubljević, pomoćnik ministra ekonomije Crne Gore, Barbara Dorić, privremena predsjednica uprave Agencije za ugljikovodike te Josip Halamić, ravnatelj Geološkog instituta. Uvod u panel bila je prezentacija Barbare Dorić koja je pojasnila model istraživanja i eksploatacije ugljikovodika čija razrada je pred završetkom.

"Hrvatska ima eksploatacijsku povijest staru 60 godina, no resor je godinama zanemarivan, pa je Italija u Jadranu bušila na 1358 mjesta, a mi na stotinjak. To se izmijenilo donošenjem Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, koji je bio osnova za snimanje terena te za javno nadmetanje koje će uslijediti, pojasnila je Dorić. Naime, norveška tvrtka Spectrum krajem siječnja dovršila je proces seizmološkog snimanja oko 15.000 km područja u Jadranu, a podaci ukazuju na potencijal ugljikovodičnih nakupina duž cijelog područja. Potom je definirano 29 blokova na Jadranu koji će biti predmet istraživanja, te je razrađen financijski model koji predviđa da će u slučaju eksploatacije državi pripasti 60 posto prihoda od plina te 54 posto prihoda od nafte. 

Interes Crne Gore
Lilit Cota upozorila je da se nova seizmika može promatrati kao "nove naočale" koje daju tek nešto jasniju sliku, no bez jamstva da postoje rezerve isplative za eksploataciju. "Seizmika ne može reći da je nafta dolje. To je kao kad bi od medicinske aparature očekivali dijagnozu i recept. To nam može dati naznake za nalazišta plina, no nafte nikako.", kaže Cota koja je istaknula da će Ina zbog svojih prethodnih iskustava biti poželjan partner globalnim kompanijama koje se odluče uključiti u proces. Kako istraživanja ugljikovodika ne poznaju državne granice, ona će obuhvatiti i Crnu Goru koja će natječaj raspisati ovih dana, nešto prije Hrvatske, dok se Grčka na taj korak sprema nakon Hrvatske. Vladan Dubljević istaknuo je da je crnogorskoj Vladi jako važno da osigura strateški interes zemlje. Također, kako bi sačuvali ostatak gospodarstva, u Crnoj Gori u slučaju početka eksploatacije planiraju u državni proračun uplaćivati tek dio prihoda, dok ostatak žele staviti u poseban Fond za dugoročan razvoj zemlje.

"Svjesni smo da investitori ne dolaze zbog nas nego zbog vlastitih interesa, i zato smo postavili stroge kriterije i radimo po principu uzmi ili ostavi"kaže Dubljević koji se osvrnuo na brojna medijska nagađanja o rezervama na ovim prostorima. "Investitori neće doći na temelju medijskih napisa, njima je važna politička stabilnost regije, zakoni koji im jamče stabilnost investicije, a tek potom zanimaju ih istraživanja seizmike", pojašnjava crnogorski doministar. Josip Halamić slaže se da nema jasnih jamstava da će biti nalazišta, niti da će ona biti isplativa za komercijalno korištenje. "O rezervama nafte danas u Jadranu ne možemo govoriti, njih treba utvrditi. Za očekivati je da su rezerve slične kao u Italiji, no ne bih se usudio izjaviti da ću popiti svu naftu koju pronađemo", kazao je Halamić.  Ivana Ivančić, direktorica sektora prodaje Podzemnog skladišta plina najavila je ulaganja tvrtke u iznosu od 462 milijuna kuna. "Zahvaljujući zelenom svjetlu koje nam je dala Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA), krećemo u ciklus ulaganja u jedanaest projekata,  a investicijski ciklus povećat će konkurentnost tvrtke", kaže Ivančić. Na tržištu električne energije sigurno je samo jedno: toliko je nepoznanica o budućnosti da je iznimo teško planirati poslovanje i donositi višegodišnje odluke o investicijama u uvjetima potpune volatilnosti, zaključak je drugog panela "Novo tržište, stari elektroenergetski projekti".

Dok su politici puna usta investicija javnih tvrtki, predsjednik Uprave HEP-a Tomislav Šerić istaknuo je da unatoč planovima neće spominjati nijedan konkretni projekt. "Odlučujući o investicijama otpočetka morate razmišljati kao bankar. Zaboravite korporativno financiranje, mi nemamo dovoljno kreditnog potencijala da se zadužujemo za projekte bez partnera", kazao je Šerić naglasivši da "projekte nemate ako niste potpisali ugovor na 500 stranica". Osim recesije, ulaganja u elektroenergetsku mrežu otežana su zbog pada cijena struje na svjetskim burzama te činjenice da banke radije financiraju projekte iz obnovljivih izvora jer imaju zagarantiranu cijenu. Uz to, za budućnost ključna nepoznanica je cijena emisija ugljičnog dioksida. "HEP će vjerojatno izabrati strategiju diverzifikacije rizika i aktivno praćenje trendova pri odluci o investicijama, no zasigurno nećemo zaustavljati postojeće projekte koji su planirani uz pretpostavku dugoročnog rasta cijene. Premda je HEP ranije propustio ulagati u obnovljive izvore, trenutno se ulaže u dva postrojenja u biomasu", rekao je Šerić. 

Dugoročni planovi
Da stara pravila više ne vrijede, potvrđuje i predsjednik Uprave RWE Hrvatska Karl Kraus. "Razvoj i subvencioniranje obnovljivih izvora energije doveli su do segmentiranja tržišta na klasične i obnovljive izvore. Oni klasični, bez kojih tržište ne može funkcionirati, idu u smjeru da budu tek potpora obnovljivima, a u tim uvjetima je vrlo teško investirati", istaknuo je Kraus. Usprkos zaprekama, RWE je fokusiran na tržište srednje i jugoistočne Europe na kojem vidi veliki potencijal za razvoj energetske infrastrukture. Hrvatska bi, smatra, trebala približiti sve zainteresirane strane, investitore i regulatora, pri odlučivanju o dugogodišnjim ulaganjima. Konzultant Fichtner Management Consultinga Achim Stuible upozorio je da unatoč liberalizaciji tržišta u Europi, cijena struje bilježi rast. "Rastom udjela obnovljivih izvora energije cijena struje za krajnje potrošače raste dok istodobno pada cijena struje na burzama. Taj pad ugrižava ekonomičnost rada konvencionalnih elektrana bez kojih nema osigiranja stabilnosti rada elektroenergetskog sustava", napominje. Kao glavne izazove hrvatskog tržišta Stuible vidi ovisnost o uvozu i hidrocentralama te manjak kapaciteta zbog kojeg u budućnosti prijete manjkovi u opskrbi nakon neminovnog zatvaranja starijih elektrana u budućnosti. Premda je budućnost tržišta teško predvidjeti, za pretpostaviti je da će cijene dugoročno rasti, mišljenja je konzultant AT Kearneya Tomislav Čorak. "Kako se dugoročno može pozicionirati industrija? Kroz dva faktora: proaktivno planiranje rizicima koji bi osmislili nekoliko scenarija, i proaktivan pristup prema regulatoru", zaključuje. 

Izjave sudionika:

Sve gospodarske grane povezane s industrijom imaju budućnost, jer će biti najkonkurentnije u regiji u sljedećih nekoliko godina
Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva RH

Postoji rizik za investitore, hoće li količina u eventualnim nalazištima ugljikovodika biti dovoljna za komercijalno korištenje
Vladan Dubljević, pomoćnik ministra ekonomije Crne Gore

Danas nije lako doći do bušeće platforme za velike dubine jer se istražuje na velikom broju lokaliteta
Lilit Cota, direktorica Sektora istraživanja, INA

Premda je HEP ranije propustio ulagati u obnovljive izvore, trenutno se ulaže u dva postrojenja u biomasu
Tomislav Šerić, predsjednik Uprave HEP-a

Nova analiza seizmike naišla je na velik interes investitora jer je Hrvatska pokazala dozu ozbiljnosti koja je ulagačima potrebna
Barbara Dorić, Agencija za ugljikovodike