Deloitte je i ove godine proveo istraživanje Globalna snaga maloprodaje, u suradnji s američkim časopisom «Stores».

Među 250 najvećih trgovačkih lanaca na svijetu i ove se godine našla Agrokorova maloprodaja, koja se plasirala na 244. mjesto.

Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:

Unatoč nepovoljnim gospodarskim kretanjima prihodi 250 najvećih maloprodajnih lanaca u svijetu u prošloj su poslovnoj godini (lipanj 2012. – lipanj 2013.) dosegnuli 4,3 bilijuna dolara . Prema izvješću Globalna snaga maloprodaje 2014., koji je pripremio Deloitte u suradnji sa Stores mediom, 250 najvećih u svijetu ostvarilo je prosječan prihod od preko 17 milijardi dolara. Među 250 najvećih i ove se godine uvrstila Agrokorova maloprodaja, koja je zauzela 244. poziciju. Izvješće po prvi puta sadrži i popis vodećih 50 maloprodajnih lanaca koji posluju putem Interneta**. Više od dvije trećine maloprodajnih lanaca fokusiranih na Internet trgovinu, odnosno njih 39, uvrstilo se i među 250 najvećih u svijetu.

„Globalna trgovina na malo prošlu je godinu započela problematično“, kaže Tomislav Džapo, viši menadžer u Deloitteovom Odjelu financijskog savjetovanja. „No, ohrabruje to što se pokazalo da su vodeći maloprodajni lanci ipak uspjeli prebroditi ovo teško razdoblje i ostvariti zamjetne rezultate zahvaljujući povećanju potrošnje. To se pokazalo kao prijeko potreban poticaj rasta globalnih prihoda u kojem 250 najvećih maloprodajnih lanaca u svijetu (točnije 199 poslovnih subjekata) bilježi povećanje prihoda od trgovine na malo. Zanimljivo je i da je ovogodišnje izvješće prvi puta ukazalo na to da su vodeći posegnuli za nizom rasprodaja da bi očuvali profitabilnost i prebrodili ovo problematično razdoblje za trgovinu“, dodaje Džapo.

Dezinvestiranje poljuljalo 10 vodećih u svijetu

Prošle godine deset vodećih maloprodajnih lanaca u svijetu doživjelo je pomutnju najvećim dijelom prouzročenu nizom prodaja svojih poslovnih udjela. Prvih deset je, promatrano kao zasebna grupa, raslo sporije od ostalih uvrštenih u 250 najvećih, tj. zabilježilo je rast od 4,2 posto naspram 4,9 posto rasta zabilježenog prošle poslovne godine. Premda je Wal-Mart ostvario veću prednost, Carrefour — bivši drugi na svijetu — pao je na četvrto mjesto nakon nekoliko uzastopnih godina pada prihoda, do kojeg je  došlo zbog izdvajanja diskontnoga lanca Dia u srpnju 2011. godine. Tesco, koji se ove godine popeo na drugo mjesto, također je osjetio posljedice napuštanja svog dijela poslovanja Fresh & Easy u Sjedinjenim Američkim Državama.

Ogromna potražnja na tržištima zemalja u razvoju, Europa sve ovisnija o inozemnim tržištima

Maloprodajni lanci koji posluju na tržištima zemalja u razvoju u poslovnoj su 2012. godini nastavili bilježiti veliki porast potražnje. Tržišta ovih zemalja trenutno dobivaju vjetar u leđa koji potiče njihov agresivan organski rast. Maloprodajni lanci s ovih tržišta mahom su se plasirali na listu 50 najbrže rastućih u svijetu, točnije, bilo ih je 26, a među njima su se našla sva četiri ruska maloprodajna lanca s ovogodišnje Deloitteove liste 250 najvećih u svijetu, zatim pet od sedam koji dolaze s područja Afrike i Bliskog istoka te šest od devet lanaca iz Latinske Amerike.

 „Proteklih godina ekonomije u razvoju izbile su u prvi plan kao maloprodajna tržišta koja najviše obećavaju“, izjavio je Džapo. „Na čelu su maloprodajni lanci Latinske Amerike s porastom prihoda od trgovine na malo od 15 posto, a slijede ih lanci iz Afrike i Bliskog istoka. Maloprodajni lanci uspješno prilagođavaju svoje strategije rastućem broju potrošača iz srednje klase na novim tržištima koje obilježava velika potražnja za dobrima široke potrošnje, od elektroničkih proizvoda do proizvoda za osobnu njegu.”

Europski maloprodajni lanci već drugu godinu zaredom imaju problema zbog ponovnog ulaska u recesiju i s njom povezanih strožih mjera za suzbijanje kreditne krize u Europi te posljedičnog usporavanja rasta i povećanja nezaposlenosti u mnogim europskim zemljama. Lošije rezultate gledano na razini 250 vodećih u Europi ostvarili su maloprodajni lanci iz Njemačke i osobito Ujedinjenog Kraljevstva. Lanci iz regije Azija-Pacifik, isključujući Japan, ostvarili su solidnu dobit, no ona se ipak više ne mjeri dvoznamenkastim brojkama, kao što je to bio slučaj u dvije prethodne godine. Japanski maloprodajni lanci oporavili su se od poslovne godine 2011., no i dalje zaostaju za drugim analiziranim zemljama i regijama.

U Sjedinjenim Američkim Državama rast 250 najvećih zaustavio se na 4,3 posto, što je pad u odnosu na 6,3 posto rasta ostvarenog 2011. godine. Promatrajući sjevernoamerički kontinent kao cjelinu, osobito Kanadu, povećanju prihoda pridonio je upravitelj lanca malih trgovina i licenčnog oblika trgovanja Alimentation Couche-Tard. Kao posljedica intenzivnih akvizicija u 2012. godini, Couche-Tard postao je najveći maloprodajni lanac Kanade. 

Uspon Internet trgovine

Trgovina putem Interneta zauzela je značajan dio ukupnih prihoda u sektoru maloprodaje imajući u vidu da je vodećih 50 iz ovoga segmenta ostvarilo gotovo jednu trećinu prihoda gledano u prosjeku, u koji su ušle i trgovine koje posluju isključivo putem Interneta. Veliku većinu 50 vodećih internetskih trgovina uvrštenih na rang-listu, njih 42, sačinjavaju trgovci koji koriste više prodajnih kanala, dok ih svega osam posluje isključivo putem Interneta. Ove Internet trgovine većinom dolaze iz SAD-a i Europe, njih 28, odnosno 17, a tek pet s tržišta u razvoju.

E-trgovina analizirana je i na razini 250 najvećih trgovaca. Trgovački lanci uvršteni među 250 najvećih koji se u svom poslovanju koriste i intrenet trgovinom 2012. prosječno su 7,7 posto prihoda ostvarili internetskom prodajom. Gledano iz regionalne perspektive, on-line trgovine ostvarile su najveći udjel u ukupnim prihodima sjevernoameričkih lanaca, a najmanji među europskima. Najveći rast prihoda od prodaje putem Interneta ostvarili su maloprodajni lanci iz azijsko-pacifičke regije, a najsporiji oni sa sjevernoameričkog kontinenta.

Izvješće Globalna snaga maloprodaje možete preuzeti na sljedećem linku: Globalna snaga maloprodaje 2014.

10 najvećih maloprodajnih lanaca:

p = procjena