Reorganizacija pravosudnog sustava podići će kvalitetu i brzinu rješavanja predmeta, okrupniti pravosudna područja te povećati mobilnosti sudaca i pravosudnih službenika, najavio je ministar pravosuđa Orsat Miljenić predstavljajući večeras prijedlog reorganizacije pravosudnog sustava koja bi trebala zaživjeti početkom iduće godine.

Ukupan broj pravosudnih tijela bio bi smanjen sa sadašnjih 208 na 95. Od 67 općinskih sudova ostalo bi ih 18, broj prekršajnih sudova smanjuje se s 61 na 15, a broj općinskih državnih odvjetništava s 33 na 15, rekao je ministar predstavljajući reorganizaciju na tribini Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Pravosudna područja imala bi sjedišta u Vukovaru, Osijeku, Slavonskom Brodu, Bjelovaru, Varaždinu, tri u Zagrebu (zapad, istok, jug), Sisku, Karlovcu, Rijeci, Puli, Zadru, Šibeniku, Splitu i Dubrovniku.

Nakana je skratiti trajanje sudskih postupaka, povećati veći broj rješavatelja predmeta, ujednačiti sudsku praksu i ravnomjernije radno opteretiti suce, rekao je ministar istaknuvši da se za građane ništa ne mijenja. Putovali bi suci i službenici, a građani će, ustvrdio je, usluge i dalje dobivati na istom mjestu kao i do sada.

Novina je način upravljanja informatikom, uredskim poslovanjem, javnom nabavom, voznim parkom i nekretninama, koji će biti koncentriran na jednom mjestu u okviru jednog pravosudnog područja, kako bi se dokinulo dosadašnje neracionalnosti.

Iznoseći primjere neodržive prakse, Miljenić je naveo da su se dosad problemi rješavali zapošljavanjem novih ljudi – novih sudaca, tužitelja i službenika. "Omjer između službenika i sudaca negdje je jedan prema tri, a negdje jedan prema 18, a sve mi to plaćamo. To su problemi koji su se dugo gomilali i dalje nisu održivi", poručio je.

Naveo je i primjer Županijskog suda u Zlataru, koji košta preko 100 milijuna kuna, a praktički je prazan, te primjere obnovljenih pa napuštenih sudova u Glini i Kostajnici, kao i Daruvara gdje je kupljena velebna zgrada a pitanje je hoće li se ikad obnoviti.

"Svojevremena ambicija da svaka općina ima svoj sud, potpuno je besmislena u današnje doba prometne komunikacije i informatičke povezanosti", ustvrdio je ministar poručivši da se takvim rasipanjem novca mora prestati.

Kao poseban slučaj izdvojio je Zagreb u kojemu je na Općinskom građanskom sudu 21 posto ukupnog predmeta, i skoro 30 posto svih zaostataka. Ideja je spojiti sve oko Zagreba od Krapine do Ivanić Grada i napraviti tri suda – Zapad, Istok i Jug. Rijeka Sava bi bila granica za Jug, a granica između Istoka i Zapada bila bi Savska ulica. Svakom od tih zagrebačkih općinskih sudova gravitiralo bi između 400 i 500 tisuća stanovnika.

Okrupnjavanjem pravosudnih područja nisu predviđena otpuštanja zaposlenih u pravosuđu, ali se na radna mjesta umirovljenih neće zapošljavati nove ljude, poručio je ministar.

Sve bi to trebalo rješiti sadašnje stanje u Hrvatskoj koja ima 778 tisuća neriješenih predmeta, a drugi smo u Vijeću Europe po broju sudaca po broju stanovnika. Oko 30 milijuna kuna godišnje se troši zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku, s tim da puno ljudi ni ne traži tu odštetu, rekao je Miljenić iznijevši i podatak da je u jednom trenutku zagrebački Općinski građanski sud imao 8000 predmeta na kojima u tri godine nije poduzeta ni jedna radnja.