Rebalansom proračuna smanjit će se plaće državnih dužnosnika, pa tako i ministara u Vladi, najavio je jučer premijer Zoran Milanović. Mirovine se, kaže, neće dirati, a to vrijedi i za (ukidanje) indeksacije o čemu se proteklih dana bilo spekuliralo. Premijer tvrdi da takvi prijedlozi ionako nisu dolazili iz Vlade već “izvana”. Najnovije spekulacije, pak, govore da je – u pokušaju da se povećanjem prihoda i smanjenjem potrošnje kroz rebalans osigura smanjenje deficita za više od milijardu eura – na Vladinu stolu trenutno i vraćanje doprinosa za zdravstvo sa 13 na 15 posto. 

Hoće li se to na kraju pokazati prijedlogom koji dolazi “iz Vlade” ili “izvana” i hoće li opstati ili će u hodu otpasti, ostaje vidjeti. No, već u proljeće 2012. godine, kad je Vlada krenula u smanjenje tih doprinosa za dva postotna boda (najavljujući već za 2013. daljnje rasterećivanje), mnogi su taj potez ocjenjivali ishitrenim. Prvo treba reformama otvoriti prostor za niže stope doprinosa jer će se u protivnom dubioze samo povećati, isticali su protivnici te ideje. S tim u vezi nedavno je ravnatelj HZZO-a Siniša Varga izjavio kako će Vlada i ove godine u sustav zdravstva, na koji odlazi približno šestina proračuna, upumpati nove tri milijarde kuna. I ministar financija Slavko Linić je najavljujući rebalans nedavno istaknuo kako su lani pokriveni samo gubici kliničkih bolničkih centara. Podcrtao je da planirani rashodi na strani zdravstva u izvornom proračunu za 2014. nisu procijenjeni sa svim izdacima za preostale dubioze pa će njihov iznos u ovoj godini biti i nešto veći nego što je to iskazano proračunom. Prilikom rebalansa “riješit će se i taj dio nedostajućih sredstva za zdravstvo”, s tim da “rješenje ne može biti samo rashodna strana, tj. uštede, već treba odgovoriti što učiniti na prihodnoj strani”, naglasio je Linić. Razmatranje povećanja, odnosno vraćanja stope zdravstvenih doprinosa moglo bi biti na tragu te ministrove izjave.

Osim toga, iz dosadašnjeg tijeka priprema rebalansa prilično je razvidno da će teško biti uhvatiti i 4,6 milijardi kuna dodatnih prihoda i 3,6 milijardi kuna smanjenja rashoda, koliko je najavljeno u smjernicama za rebalans. Na prihodnoj strani najizvjesnijim se čine dodatni prihodi po osnovi prve runde vraćanja zaposlenih s beneficiranim stažem iz drugog u prvi mirovinski stup (oko 2,8 milijarde kuna akumulirane štednje plus približno 400 milijuna od preusmjeravanja daljnjih uplata iz mirovinskih fondova u proračun). Nakon što je Ina iskazala gubitak, a HEP manju dobit nego što se očekivalo, manje je izvjesno ostvarenje predviđenih milijardu kuna dodatnih prihoda od povlačenja dividendi i udjela u dobiti državnih i javnih tvrtki i kvazi-korporacija. Dakle, povrh gotovo isto toliko prihoda od dividendi i udjela u dobiti koji su ukalkulirani već u izvorni proračun. 
Istodobno, ni s dodatnim sažimanjem izdataka stvari ne idu glatko, a izgledi da rebalans s pratećim mjerama prođe proceduru izglasavanja do kraja ovog mjecesa veoma su slabi. Problem je što to znači i jedan mjesec manje za primjenu i proračunske efekte pojedinih mjera.