Kako je Poslovni dnevnik već objavio, za koncesije više od tisuću kilometara autocesta u Hrvatskoj javilo se pet zainteresiranih investitora, od čega su troje isključivo inozemni operatori.

Uz austrijski građevinski konzorcij Strabag, za uzimanje autocesta u koncesiju zanimaju se i talijanski operater Atlantia i španjolska Cintra. Uz njih su i dvije miješane inozemno-domaće grupacije od kojih se jedna sastoji od Macquaire grupe i Raiffeisen mirovinskog fonda, a druga se sastoji od investicijske banke Goldman Sachsm francuske grupacije za upravljanje autocestama Vinci i tri domaća mirovinska onda AZ, PBZ.-CO i Erste Plavi. Iako je Vlada prvotno planirala prikupiti tri milijarde eura, čini se kako će taj iznos biti i manji. Osim toga, Mihaela Grubišić Šeba sa Zagrebačkog Ekonomskog instituta nedavno je u svojoj analizi zaključila kako je zapravo riječ o vrlo skupom hipotekarnom kreditu s rokom od 50 godina.

Amerikanci

Goldman Sachs
Smatra se najvećom svjetskom investicijskom bankom iz koje su regrutirani ministri financija u administraciji bivših predsjednika Billa Clintona i Georga W. Busha. Iz Goldmana dolaze i predsjednici, američke, europske i kanadske središnje banke. Nakon eksplozije financijske kize primila pomoć iz američkog fonda za spas banaka (TARP).

Australci

Macquarie
Najveća australska investicijska banka najavljuje svoja ulaganja u Hrvatsku od dolaska Kukuriku koalicije na vlast. Tako su iz Macquariea još u svibnju 2015. godine najavili da su u tada najavljene infrastrukturne Vladine projekte spremni uložiti miljardu i pol eura, a već su te godine najavljivali da su zainteresirani uzeti autoceste uzeti u koncesiju.

Austrijanci

Strabag
Austrijska građevinska kompanija stari je znanac i gotovo domaćin na građevinskom tržištu u Hrvatskoj. U Hrvatskoj djeluje od 1997. godine, a sudjelovala je u gradnji autocesta koje sada želi u koncesiju. Nedavno je objavljeno kako se USKOK i europski OLAF zanimaju za slučajeve mita i korupcije Strabaga, između ostalog i za gradnju Luke Gaženice, što su Austrijanci demantirali.

Talijani

Atlantia
Talijanska Atlantia upravlja s ukupno 5.000 kilometara autocesta u Italiji, Brazilu, Poljskoj, Čileu i Indiji, a upravlja i rimskim aerodoromom. Smatraju se najvećim investitorom u upravljanju autocestama u Italiji, a godišnji prihod im je nešto veći od četiri milijardi eura, od čega je više od tri rezultat koncesija na autocestama. Talijanski investitori drže 20-postotni udjel u tvrtki.

Španjolci

Cintra
Španjolska Cintra je jedan od najvećih prometnih developera u svijetu koji upravlja s 2.841 kilometrom 23 autoceste u Španjolskoj, Kanadi, Čileu, Grčkoj, Irskoj, Portugalu i SAD-u. Oko 70 posto prihoda Cintre dolazi iz inozemstva. Također se bavi upravljanjem i naplatom parkirališta pa u 140 gradova Španjolske i Andore upravlja s 300.000 parkirališnih mjesta.

Ljubo Jurčić: 'U monetizaciju se ide jer nam državu vodi blagajnik'

Zagreb Ni monetizacija ni sekuritizacija nisu dobar način za rješavanje pitanja autocesta. Najprije treba 'počistiti' postojeći menadžment i postaviti onaj koji će odgovarati za svoje rezultate jer je ključni problem nije dug već neučinkovitost, čulo se na okruglom stolu 'Monetizacija autocesta' u organizaciji studentske udruge Financijski klub. "Sekuritizacija nema smisla kad je infrastruktura već izgrađena, već dok se ona gradi. Kad je u pitanju pregovaranje o koncesijskom ugovoru, tko će pristati na kraću koncesiju ako je Vlada već najavila duže rokove i otvorila prostor za pregovaranje, a Hrvatska je ionako na glasu kao prilično 'mekana'", upozorava analitičarka Ekonomskog instituta Mihaela Grubišić Šeba. Kritizirala je davanje autocesta mirovinskim fondovima jer oni predstavljaju manje od četvrtine građana dok su se infrastruktura gradila novcem svih građana. Ekonomist Ljubo Jurčić monetizaciju vidi kao "čisto neznanje". "Umjesto ekonomske politike, nama državu vodi blagajnik. Najmanji uzrok deficita su autoceste, trebamo se koncentrirati na smanjenje kamata na kredite tih tvrtki što bi se moglo postići boljom suradnjom fiskalne i monetarne politike", smatra Jurčić. Po njemu model monetizacije nije ništa drugo do oblik kredita na 20 do 30 godina jer država garantira da će koncesionaru nadoknaditi novac ako podbaci prihod od cestarina. Željko Marušić s Prometnog fakulteta upozorava da, obzirom da država garantira prihod, privatnom koncesionaru nije u cilju imati kamionski promet na autocestama. (A. Blašković)