Vaba d.d. banka Varaždin prema nerevidiranim podacima prošlu je godinu završila s ukupnom imovinom u iznosu od HRK 1,24 milijarde, pri čemu su ukupni krediti iznosili HRK 676,1 milijuna, priopćeno je iz te banke.
U 2013. godini Banka je ostvarila neto kamatni prihod od HRK 28,1 milijuna odnosno HRK 72,6 milijuna kamatnih prihoda uz kamatne rashode u iznosu od 44,5 milijuna. Neto prihod od naknada i provizija u 2013. godini iznosio je HRK 4,7 milijuna što predstavlja povećanje u odnosu na HRK 4,5 milijuna u 2012. godini.
Ukupni depoziti banke porasli su u odnosu na 31.12.2012. godine za HRK 120,8 milijuna, što predstavlja povećanje od 14,22 posto te su 31.12.2013. godine iznosili 970,1 milijuna kuna.
Kao posljedica poslovanja u dugotrajno otežanim makroekonomskim uvjetima te usklađenja s izmjenom regulative vezano uz formiranje ispravka vrijednosti, troškovi vrijednosnog usklađenja i rezerviranja za gubitke iznosili su HRK 76,7 milijuna, čime je ostvaren gubitak u iznosu 81,2 milijuna kuna, pojašnjavaju iz banke.
Dionički kapital Banke 31.12.2013. iznosio je HRK 75 milijuna, uz kapitalne rezerve od HRK 92,8 milijuna koje u potpunosti pokrivaju gubitak ostvaren u prošloj godini.
Sukladno najavama, češka J&T banka i nadalje iskazuje interes za dokapitalizaciju Banke, a što bi trebalo biti i potvrđeno nakon Povjereničkog odbora sazvanog krajem veljače, stoji u priopćenju
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.VABA i dalje skriva cinjenicu da je kapitalno neadekvatna, koeficijent adekvatnosti kapitala je manji od 10, a po odluci HNB-a trebao bi biti minimalno 14. Pitanje je sto se dogodilo sa 50 milijuna dokapitalizacije od strane APEQ-a? Potrosilo se losim vodjenjem banke i strozim pravilima HNB-a. Kad bi se primijenili isti principi kojima je HNB potjerao Centar Banku u stecaj, onda bi i VABA, ali i Karlovacka Banka, odavno, a posebice sada trebali zavrsiti u stecaju.
Da li ce ikad HNB priznati zasto se je striktno pridrzavala pravila samo kod Centar Banke, dok VABU i Karlovacku banku pokrivaju godinama. Da li je to zato sto Karlovacka Banka predstavlja istocni grijeh guvernera Rohatinskog, a VABA je mjesto kriminalnih operacija u aferi SPICE o cemu je HNB sve znao pa sad i to pokusava pomesti pod tepih kako se ne bi pojavile cinjenice koje HNB-u ne odgovaraju, jer bi se onda i netko iz savjeta HNB-a (Rohatinski, Holjevac, Vedris, Maletic….) nasli pred USKOK-om.
Ovako je javnost zadovoljna jer je jedna banka – Centar banka, mala banka u privatnom vlasnistvu, sto je u danasnjim glavama svih politicara i medija grijeh sam po sebi, zavrsila u stecaju, narod je zadovoljan, a paznja skrenuta sa glavnih afera i mogucih problema.
I dalje u VABI visokim kamatama privlace stedise koji usitnjavaju svoju stednju do 100.000€ kako bi u slucaju stecaja drzava odgovarala za stednju, a povecanim iznosima stednje ucjenjuju DAB i drzavu da im cine razne ustupke jer racunaju nakon sto je DAB iskrcao 500 milijuna za osiguranu stednju u Centar banci da ce to sad puno teze uciniti u VABI. Osim toga racunaju i da HNB nece potjerati jos jednu banku u stecaj jer ce se postavljati potanja sto HNB zapravo radi u svojoj kontroli.
Zakom dakle nije jednak za sve, za neke je jednakiji.
Uključite se u raspravu