Sisačko-moslavačka županija tradicionalno je orijentirana prerađivačkoj industriji u kojoj prednjači nekoliko velikih tvrtki koje su za sobom povlačile, ili još uvijek vuku, puno manjih kooperanata. Primjerice, Petrokemija, koja ostvaruje najviše prihoda, direktno utječe da sektor proizvodnje kemikalija i kemijskih proizvoda, što je utjecalo da taj sektor ima najveće prihode u županiji, a slijedi ga sektor proizvodnje metala te prehrambena industrija.

No unatoč tome što je velikim kompanija, ukupno gledajući, poslovni prihod od 2008. do 2012. rastao, mala poduzeća bilježila su pad prihoda, pad zaposlenih, a jedino je rastao ukupan broj poslovnih subjekata. U odnosu na 2008. godinu, broj malih poduzeća povećao se za 16,6 posto te ih je sada ukupno 1710, koji su ostvarili 3,56 milijardi kuna prihoda. Iako se (posebice u posljednje vrijeme) o ovoj županiji govorio kao o jednoj od najnerazvijenijih u zemlji (prema nekim podacima tek je na 16. mjestu po razvijenosti), brojke je svrstavaju među županije koje, ukupno gledajući, posluju s dobiti. Prema analizi koju je napravila tvrtka Bisnode, s ostvarenih 171,3 milijuna kuna neto dobiti u 2012., Sisačko-moslavačka županija formalno pripada grupi od tek jedanaest hrvatskih županija koje ostvaruju dobit. No analizirajući podatke, vidljivo je da ih zapravo izvlači tek nekoliko velikih subjekta koji ukupnoj brojci doprinose s 264,1 milijunom kuna neto dobiti, dok su kumulativni rezultati malih i srednjih poslovnih subjekata neto gubici.

Od četiri velike tvrtke, s dobiti posluju dvije među kojima, s 500 milijuna kuna neto dobiti, dominira ABS Sisak (bivše Željezara Sisak i CMC Sisak). Ta je tvrtka od lipnja 2012. u vlasništvu talijanskog Danielija, a uz najave 25 milijuna eura ulaganja u modernizaciju tehnologije, za 2014. planiraju značajan iskorak na europska tržišta. "Uvidom u njihovo financijsko izvješće za 2012. uočava se da je za rezultat poslovanja od izuzetnog značaja bio prihod temeljem otpisa obveza prema prethodnom vlasniku u iznosu 497.5 milijuna kuna, što u naravi ne predstavlja prihod iz tekućih aktivnosti", kaže Branimir Kovačić, stručni suradnik u analitici Bisnodea, Velike su kompanije, dodaje, od 2008. prihode povećale za milijardu kuna, a male su ih smanjile za isto toliko.U ovoj je županiji 2012. bio registriran ukupno 1741 poslovni subjekt koji je zapošljavao ukupno 17.953 osobe, što je 15 posto manje nego 2008. Najveći broj radnika nestao je iz proizvodnje računalne opreme (953) te metaloprerađivačke industrije (716), dok su veća povećanja zaposlenih zabilježena u drvnoj industriji koju poduzetnici smatraju jednom od djelatnosti županije koje imaju najveći prosperitet.

Kao što je trend u svim županijama, malo i srednje poduzetništvo Sisačko-moslavačke županije najviše naginje trgovini. Trgovinom na veliko se bavi gotovo 13, a trgovinom na malo 10,6 posto poslovnih subjekata, a slijedi ih prehrambena industrija, dok najviše zaposlenika, osim u kemijskoj, radi i u prehrambenoj industriji, prvenstveno zahvaljujući Gavriloviću. Prema podacima Bisnodea, prihod županije za 2012. u ukupnim prihodima zemlje sudjeluje sa skromnih 1,7 posto, što je identično udjelu po broju subjekata. Za 2012. prihodi su iznosili 10,62 milijarde kuna,  gotovo jednako kao 2008. "Manjak od 471 milijuna kuna prihoda u djelatnostima trgovine i 242 milijuna kuna manje u graditeljstvu u 2012. u odnosu na 2008, kompenzirala je proizvodnja metala s rastom od 845 milijuna kuna", kaže Kovačić dodajući da su mala poduzeća ostvarila neto gubitak u iznosu 73,4 milijuna, a srednja 19,4 milijuna kuna. No 2012. im je bila prva godina s neto dobiti u petogodišnjem razdoblju promatranja (2008. – 2012.)."Iako su mali i srednji ostvarili kumulativne neto gubitke u 2012., uočena je značajna pozitivna promjena, smanjenje neto gubitka, u odnosu na 2011. kada je gubitak kod malih iznosio 154 a kod srednjih 64 milijuna kuna", kaže Kovačić.

Kada je pak riječ o izvozu, tvrtke Sisačko-moslavačke županije izvezle su 3,16 milijardi kuna, što je 3,4 posto ukupnog izvoza. Petrokemija je pri tome ostvaril 61 posto županijskog izvoza. Mali u izvozu kontribuiraju s 14,5 posto, a srednji s 18 posto. "Da se ova županija neovisno o Petrokemiji može tretirati kao jedna od izvoznih laureata, potvrđuju podaci o izvozu u segmentu malih i srednjih tvrtki. Za 2012., mali iz drvne industrije bili su županijske izvozne perjanice s 162,2 milijuna kuna izvoza i neto izvozom (razlikom vrijednosti izvoza nad uvozom) od 137,8 milijuna kuna. Udio izvoza u ukupnim prihodima malih je 12,9 posto i time su znatno iznad (za 18.8%) vrijednosti pokazatelja za Hrvatsku koji iznosi 10,9 posto. Kod 27 srednjih, za 2012., udio izvoza u ukupnim prihodima od čak 34.9 posto znatno je iznad te vrijednosti za srednje u RH (18.9%)",pokazuje analiza.Tako se među najvećim izvoznicima srednje veličine u županiji ističu MMM Vukelić i Ante Mijić-Quercus iz Novske, svaka s ostvarenim izvozom nešto većim od 42 milijuna kuna u 2012. Obje tvrtke posluju u drvnom sektoru.

Najveći izvoznik je tvrtka Selk iz Kutine koja se bavi proizvodnjom elektroničkih komponenata, te ostvaruje izvoz od 134,5 milijuna kuna. Još četiri subjekta ostvaruju značaja izvoz, veći od 20 milijuna kuna a to su Almos, Applied Ceramics, Lipovljani Lignum, te Turbomehanika. "Uspješnost poslovanja Turbomehanika iz Kutine koja se bavi popravkom strojeva potvrđena je bonitetnom ocjenom A u trogodišnjem kontinuitetu. U 2012. su zapošljavali su 24 radnika. Prihodi od 28,1 milijun kuna generirali su neto dobit od 3,4 milijuna kuna", kažu u Bisnodeu dodajući da su im i koeficijenti likvidnosti znatno iznad preporučenih vrijednosti dok je koeficijent zaduženosti samo 0,38. U konačnici, promatrajući pojedinačno uspješnost poslovanja mjerenu Bisnode ocjenama boniteta, 114 subjekata u ovoj županiji uspješno je zadržavalo najbolju bonitetnu ocjenu A u posljednje tri godine. Od toga je čak 112 subjekata male veličine, te 2 subjekta srednje veličine. Kod malih, 34 izvrsna bave se trgovinom, a 21 djelatnostima koje uključuju pravne poslove, računovodstvo i reviziju. U proizvodnim djelatnostima, nešto veća koncentracija malih izvrsnih zabilježena je u proizvodnji drveta. 

Inozemna ulaganja

U stranom vlasništvu 2,8 posto tvrtki

Inozemna ulaganja, koja se i u ovoj regiji često spominju kao spasitelj gospodarstva u Sisačko-Moslavačkoj županiji imaju poprilično nizak udio. Prema podacima Bisnodea, samo 2,8 posto subjekata nalaze se u pretežito stranom vlasništvu (48 subjekata). Samo dva subjekta u pretežito stranom vlasništvu imaju preko stotinu zaposlenika, a to su Vivera i ABS Sisak. "Rezultati Vivera iz Gline potvrđuju opravdanost stranog ulaganja. Poduzeće koje zapošljava 165 osoba jedan je od dva subjekta (drugi je Sano iz Popovače) srednje veličine s izvrsnom bonitetnom ocjenom A u kontinuitetu u posljednje tri godine. Neto dobit tvrtke je u 2012. godini iznosila 7,5 milijuna kuna, a prihodi od izvoza bili su 133 milijuna kuna. Odlični koeficijenti tekuće likvidnosti i ubrzane te koeficijent zaduženosti, uz prosječnu plaćU od 6657 kuna, koja je znatno iznad prosjeka sektora, ukazuju da se radi o poželjnom partneru za sve skupine sudionika", smatra Kovačić dodajući kako se u skladu s intenzitetom i trajnošću recesije vrijednost investicija u dugotrajnu imovinu iz godine u godinu smanjivana.

Predstavnik izvoznika

Marijan Vukelić, MMM-Vukelić

Poduzetnik Marijan Vukelić, čija tvrtka MMM-Vukelić 85 posto proizvoda izvozi na tržište EU, smatra kako proizvođači u Hrvatskoj nisu dovoljno cijenjeni u vlastitoj zemlji. Županija bi im, kaže, trebala pomoći, okupiti proizvođače i biti im svojevrstan servis i pomoć, no takvu pomoć nemaju. Umjesto da potiču domaće proizvođače, kaže, oni čekaju da dođu strani investitori kojih nema. "Ne tražimo da nam netko da novac, već savjet, podršku i malo dobre volje da se svi zajedno ujedinimo kako bismo mogli nastupiti na stranim tržištima. Ni proizvođači sami među sobom nisu ujedinjeni, postoje interesne skupine i pojedinci koji ne gledaju globalno", kaže Vukelić. Drvnu industriju kojom se i sam bavi smatra jednom od najvećih potencijala županije, jednako kao i poljoprivrednu i priehrambenu industriju te seoski turizam."Drvna industrija je isprofilirala svoje proizvode. U Europi ne možemo konkurirati s namještajem, ali se možemo izboriti na tržištu poluproizvoda ili proizvoda kao što su parketi i vrata te dijelom stolaca i stolova", ističe Vukelić. S druge strane, smatra da nekadašnji pokretači industrije, koji više nisu profitabilni, trebaju nestati, a ljudi moraju promijeniti svoj mentalni sklop i početi poslovati prema tržišnim pravilima. "Ako sam nešto uzeo to moram i platiti. U Hrvatskoj je najveći problem naplata", kaže.