Zbog procjene i saniranja šteta uslijed leda koji je okovao Gorski kotar, jučer je na sastanku u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova održan sastanak na kojemu je dogovoreno osnivanje radne skupine koja će prikupiti podatke i dokumentaciju o štetama te ispuniti prijavu za dodjelu sredstava iz Europskog fonda solidarnosti.

Iz Primorsko-goranske županije danas je priopćeno kako su na sastanku o procjeni šteta nastalih nakon ledene kiše u Gorskom kotaru te o postupku prijave Europskom fondu razgovarali prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak te zamjenik primorsko-goranskog župana Marko Boras Mandić.

Na sastanku su bili i predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Hrvatskih šuma, Hrvatskih voda i HEP-a.

Kako stoji u priopćenju, Vesna Pusić je izvijestila da je u utorak na sastanku Vijeća za opće poslove u Bruxellesu informirala države članice o specifičnoj situaciji u Hrvatskoj, vezanoj uz posljedice nevremena u Gorskom kotaru te najavila mogućnost da Hrvatska zatraži sredstva Europskog fonda solidarnosti za naknadu štete. Isto je, u vezi sa štetama na svom području, učinila i Slovenija.

Sukladno pravilima za odobrenje sredstava od tog fonda, zemlja članica ima na raspolaganju deset tjedana od nastanka prvih šteta uzrokovanih nepogodama za podnošenje zahtjeva za naknadu štete.

S ciljem operativnog djelovanja, na sastanku je dogovoreno osnivanje radne skupine pod vodstvom Ministarstva gospodarstva, koja će što prije prikupiti podatke i dokumentaciju o nastalim štetama te ispuniti prijavu za dodjelu sredstava od Europskog fonda.

U radnoj skupini sudjelovat će predstavnici svih sudionika sastanka, a zatražit će se i podaci o štetama od Hrvatskih željeznica, Autoceste Rijeka-Zagreb i Hrvatskih auto-cesta.

Iz primorsko-goranske županije podsjećaju da Hrvatska ima dvije mogućnosti za podnošenje prijave za sredstva Europskog fonda solidarnosti. Prva je podnijeti prijavu zajedno s drugom državom članicom EU koju je zahvatila ista prirodna katastrofa, a druga samostalno podnošenje prijave.

Za tu drugu mogućnost potrebno je ispuniti kriterije, odnosno prijeći prag sume nastalih šteta, a riječ je o 0,6 posto bruto nacionalnog dohotka ostvarenog na stradalom području.