Samo dva tjedna nakon najave kadrovskih križaljki kod tržišnog lidera, slijedi ponovna promjena menadžmenta među top tri domaće banke. Nakon 18 godina, a godinu i pol prije isteka mandata, Upravu Erste&Steiermärskiche banke napušta Tomislav Vuić.
Dosadašnji zamjenik predsjednika Uprave, zadužen među ostalim za sektor građanstva, u banci ostaje do kraja svibnja, a potom će karijeru nastaviti izvan banke, no gdje – nije poznato. Ne zna se ni tko će ga u zamijeniti na toj poziciji; u Ersteu kažu da će se o nasljedniku odlučiti do kraja svibnja.
U bankarstvu od 1996.
Pravnik po struci, Vuić je s pozicije partnera u odvjetničkom uredu Žurić u bankarske vode ušao 1996. na mjesto izvršnog direktora Trgovačke banke. Spajanjem Bjelovarske, Trgovačke i Čakovečke banke 2000. godine prelazi na mjesto zamjenika predsjednika, a potom je i predsjednik Uprave novoimenovane Erste &Steiermärkische banke. Kad se banka 2003. godine spojila s Riječkom bankom i preselila sjedište, postao je zamjenik predsjednika Uprave Petra Radakovića.
Privatno, Vuić je jedan od rijetkih domaćih kolekcionara suvremene umjetnosti. Završio je Školu za primijenjenu umjetnost i gotovo sam postao slikar. Premda se ipak odlučio za bankarske vode, umjetnička crta bila je vidljiva u svakodnevnom radu kao člana Uprave zaduženog (i) za marketing. Upravo se na tom području Erste izdvojila od svih ostalih banaka i postala prepoznatljiva po nesuhoparnim i kreativnim rješenjima. "Iznimno cijenimo cjelokupni doprinos koji je Tomislav Vuić dao Erste banci, gdje je sudjelovao u građenju naše korporativne kulture i rezultata na koje smo ponosni. Njegova uloga u stvaranju današnje pozicije Erste banke bila je velika i na tome mu najiskrenije zahvaljujemo", istaknuo je prvi čovjek Erste Petar Radaković.
Drugi na tržištu
Uz potporu austrijske matice, Erste je u posljednjem desetljeću rasla na ljestvici deset banaka najvećih i prema posljednjim podacima postala treći po veličini igrač s gotovo 61 milijardu kuna aktive, blizu 15 posto tržišta i 188 milijuna kuna bruto dobiti na kraju rujna. Neskrivene ambicije banka je pokazala sudjelujući u privatizaciji Hrvatske poštanske banke (HPB), no država je odbila ponudu ocijenivši ju preniskom. Da je uspješno okončala akviziciju, Erste bi veličinom daleko premašila Privrednu banku i pozicionirala se kao druga na tržištu tik uoči očekivane ekspanzije Sberbanke u 2015. godini. Buduće strateške poteze na domaćem tržištu mogla bi odrediti sudbina Hypo grupe jer je jedan od scenarija na koji tamošnja vlada računa sudjelovanje privatnih bankarskih institucija u privatizaciji.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Davno sam sa grupom McKinseya bio u ZABI, HTu, Plivi i jos par firmi da vidimo da li u Hr ima trziste za McKinsey. Tada (krajem 90tih) smo ustanovili da u Hr nema trzista. Uprava ZABAe nas se posebno dojmila – u Hr ne trebate nista znati o bankarstvu i financijama da bi bili u upravi banke.
Erste grupa je identicna ZABAi. Vuic niti zna pravo (od Zuris&Partneri) je pobjegao jer je zbog golemih propusta bio zamalo izbacen iz komre (Engl. disbarement). U Ersteu je bio politican i podmukao, no vjerojatno najinteligentniji medju clanovima uprave koja je potkapacitirana u svemu.
Hr bankarstvo tolerira takve karaktere i neprofesionalce vec dugi niz godina. Fenomen ako mene pitate.
Ma boli me papak za njega i njegovu biografiju,za mene nista interesatno i na polju danasnje ekonomije,mozda znacio je puno za Erste banku i to je sve,ali za na koje zanima trziste novca za sada ne bitan clanak
kad bi njemci pisali o svakom svom zamjeniku presjedniku uprave bilo koje tvrtke,bila bi stranica financija puna takvih,za mene je vazno samo ono jedno investiranje u tvrtke i pozitivno izvjesce,dividenda,a za ostalo me se fucka.
domaći izdajnici i kvislinzi su nas isporučili austrijsko-talijansko-ugarskim okupatorima nakon što su nas ti isti uništavali cijelu povijest.
u kini i bivšoj jugi bi svi dobili kratki postupak na stadionu .a i rusija ide u tom smjeru .
jedini racionalan korak je nacionalizacija banaka i ograničenje stranog vlasništva. agresivni liberalni kapitalizam stvara kontraefekt koji sve ozbiljne države počinju primjenjivati ili već primjenjuju.
Uključite se u raspravu