Centralizacija u donošenju odluka, ali i u prikupljanju novca od naknada za koncesije na pomorskom dobru, neke su od novosti u najnovijem prijedlogu Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koje su na noge digle lokalnu upravu.
Struka pak ističe da je Zakon pun nejasnoća i rupa koje otvaraju prostor za različita tumačenja, a iz turističkog sektora tvrde da prijedlog zakona ne rješava pitanja investicija na pomorskom dobru. Štoviše, upozoravaju na neka diskriminacijska rješenja u davanju koncesija. U Kamping udruzi Hrvatske kritizirali su rješenje davanja koncesija na zahtjev samo za privezišta industrijskih/servisnih pogona i sportske luke, no tek iznimno kad je riječ o plažama, privezištima i nautičkim sidrištima koji su ključni za turistički sektor. "U sektoru se pitamo zašto samo iznimno, zašto se samo nekim sadržajima priznaje pravo na podnošenje zahtjeva za koncesiju", stoji u očitovanju KUH-a.
Ražnjević
Prijedlog zakona neće omogućiti ulaganja na pomorskom dobru, niti je zaštitio ulaganja turističkih tvrtki
Predsjednik Uprave biogradske Ilirije Goran Ražnjević ističe pak da prijedlog zakona neće omogućiti ulaganja na pomorskom dobru, niti je zaštitio dosadašnja ulaganja turističkih kompanija.Lokalnu upravu najviše muči odredba kojom joj se smanjuje prihod od koncesija na pomorskom dobru, jer bi ubuduće umjesto trećine dobivali tek 25% od koncesija, dok će većina iznosa ići u državni proračun. Doduše, bit će namijenjena održavanju pomorskog dobra. Također, predviđa se osnivanje državne Agencije za integralno upravljanje pomorskim dobrom. Iz Udruge gradova poručuju da je prijedlog zakona uvodi štetnu centralizaciju te upozoravaju na to da se znatno smanjuje naknada koja se uplaćuje u proračun grada ili općine, a istodobno općine i gradovi preuzimaju veće zakonske obveze i odgovornost u postupku upravljanja pomorskim dobrom.
Kako je predviđeno osnivanje po jedne lučke uprave u svakoj županiji (s lokalnim ispostavama), ne sviđa im se ni što lokalna jedinica više nema mogućnost osnivanja lučke uprave na svom području te time gubi prihod za upravljanje pomorskim dobrom u općoj uporabi. Konkretno, u žustroj raspravi sa stranačkim kolegom Sinišom Hajdašem Dončićem, primorsko-goranski župan Zlatko Komadina iznio je podatak da njegova županija godišnje od koncesija na pomorskom dobru uprihodi 30 milijuna kuna, što će se smanjiti za barem šest milijuna. U Splitsko-dalmatinskoj županiji izračunali su da će ostati bez oko tri milijuna kuna prođe li zakon. Dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić u petak je Hajdaš Dončiću predložio da se dopusti gradovima osnivanje svojih lučke uprave, jer su financijski sposobni uložiti u komunalnu infrastrukturu.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.To je klasičan sindrom bahatosti ljudi koji su na vlasti i treba javno izreći kakve su prilike u Hrvatskoj. Žestoko kritiziranje odluka Ustavnog suda samo su me dodatno potaknule da progovorim o gospođi Pusić”, kazao je Olujić za naš portal.
Ugledni zagrebački odvjetnik Željko Olujić već je otvoreno za medije kazao kako predsjednica HNS-a, aktualna ministrica vanjskih i europskih poslova i prva potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske, Vesna Pusić, nikada nije završila 3 i 4 razred gomnazije, niti je u Hrvatskoj maturirala. Čudi ga što je javnost ovako skandaloznu činjenicu ‘prehodala’ i što mediji nisu u ovome vidjeli ništa sporno, ali ga muči što Pusić ove njegove navode nikada nije demantirala. Za Dnevno.hr, Olujić je sve opet ponovio:
– Nikada ne bih izašao u javnost s nečim neprovjerenim što se temelji samo na nagađanjima. Ali ja pouzdano znam da je Vesna Pusić, kako je sama rekla u formativnim godinama, napustila Hrvatsku i poslana u Ameriku. Otac ju je poslao na meksičko-američku granicu gdje je ona završila neku školu koja bi trebala parirati gimnaziji u Hrvatskoj. Ona je po završetku te škole, po svemu sudeći, tražila da se ta škola ovdje prizna, međutim, činjenica je da ona u Hrvatskoj nikada nije maturirala, a doktorirala je i bila šefica katedre na filozofskom fakultetu!- tvrdi Olujić i poziva se na argumentiranost i točnost svega izrečenog. Nadodaje i kako ima saznanja da je Vesna Pusić bila “problematičan učenik”, ali i kako na to ne želi stavljati akcent jer bi to moglo ići u sferu rekla-kazala. Činjenica da ima zavidnu sveučilišnu karijeru, a bez završene srednje škole, svakako nije rekla-kazala, tvrdi poznati odvjetnik, a da progovori istinu o njoj, potaknula ga je njena potreba da s visoka komentira i proziva ljude koji su po naobrazbi daleko iznad nje:
– To je klasičan sindrom bahatosti ljudi koji su na vlasti i treba javno izreći kakve su prilike u Hrvatskoj. Žestoko kritiziranje odluka Ustavnog suda samo su me dodatno potaknule da progovorim o gospođi Pusić – kazao je Olujić.
Na internetu se može naći niz životopisa Vesne Pusić i gotovo svaki nejasno govori upravo o ovom periodu njenog života. Jedan od njih piše sljedeće:
“Nakon završene osnovne škole upisala se u jezičnu gimnaziju i u tom je periodu puno naučila van škole putujući sa svojim ocem koji je kao profesor imao brojna gostovanja na raznim katedrama, pa tako i onu u Chicagu. Imala je sreću sve to iskusiti, stoga je malo ranije nego drugi maturirala i upisala studij sociologije i filozofije na zagrebačkom Filozofskom fakultetu”.
Drugi životopis također neobično opisuje, po Olujiću, sporni dio Pusićkinog života:
“Nakon završene osnovne škole upisuje jezičnu gimnaziju u Križanićevoj ulici u Zagrebu, a 1968. godine s ocem odlazi u Finsku na konferenciju agencije UN-a za socijalna pitanja. Tamo mjesec dana radi kao dostavljačica. Maturirala je prije svojih vršnjaka što joj omogućuje odlazak s ocem u Chicago gdje je njezin otac predavao na sveučilištu. Nakon povratka iz Amerike u Hrvatsku (1971.) upisuje se na studij sociologije i filozofije na zagrebačkom Filozofskom fakultetu”.
Službeni životopis na stranicama ministarstva pak, tvrdi kako je II gimnaziju završila u Zagrebu, a Wikipedija taj dio jednostavno – ne spominje. Zbunjujući i različiti životopisi i riječi odvjetnika Željka Olujića koji tvrdi da ima dokaze o nesvršenom srednjoškolskom obrazovanju ministrice Pusić, do danas ipak nisu zainteresirale ni javnost ni medije, a čini se kako baš ni nju nisu dotakle.
Uključite se u raspravu