Financijska kriza koja je prošloga proljeća pogodila mlada tržišta nakon "napadaja smanjenja" zbog politike kvantitativnog olakšanja vratila se u još gorem obliku. Ovoga je puta okidač bio splet nekoliko okolnosti: valutne krize u Argentini, gdje su vlasti prestale intervenirati u devizno tržište radi sprečavanja gubitka deviznih rezervi, slabijih gospodarskih pokazatelja u Kini te trajnih političkih nesigurnosti i nemira u Turskoj, Ukrajini i Tajlandu. Ta se malena savršena oluja na mladim tržištima putem nesklonosti međunarodnih ulagača prema riziku proširila na burze naprednih gospodarstava.
Međutim, ne smijemo brkati neposredni okidač s dubljim uzrocima: mnoga su mlada tržišta u velikim problemima. Na popisu problematičnih našle su se Indija, Indonezija, Turska i Južnoafrička Republika, koje su nazvane "krhkom petorkom" zbog fiskalnih deficita i manjka na tekućem računu, opadajuće stope rasta, previsoke stope inflacije i političke nesigurnosti zbog nadolazećih zakonodavnih promjena i/ili predsjedničkih izbora. Međutim, pet je drugih bitnih zemalja – Argentina, Venezuela, Ukrajina, Mađarska i Tajland – također u vrlo osjetljivu položaju.
Demografski pad
U svima njima ima političkih rizika, mnoge more neodgovarajuće fiskalne politike, a neke rast vanjske neravnoteže i rizika ulaganja u tu zemlju. A tu su i prenapuhane zemlje BRICS, koje sada tonu u stvarnost. Tri će (Brazil, Rusija i Južnoafrička Republika) ove godine rasti sporije nego SAD, s rastom stvarnog BDP-a (nakon korekcije na inflaciju) od manje od 2,5 posto, a gospodarstva drugih dviju zemalja (Kine i Indije) drastično se usporavaju. Štoviše, Brazil, Indija i Južnoafrička Republika dio su "krhke petorke", a demografski pad u Kini i Rusiji naštet će potencijalnome rastu obiju zemalja. Kini, najvećoj od zemalja skupine BRICS, prijeti dodatni rizik zbog investicijskog procvata zahvaljući kreditima, a pretjerano zaduživanje lokalne uprave, državnih poduzeća i tvrtki koje se bave nekretninama snažno će oslabjeti portfelje imovine banaka i banaka u sjeni.
Većina je ovako velikih i prenapuhanih tržišta kredita završila teškom gospodarskom krizom, a nije izgledno da će se Kina uspjeti izvući bez posljedica, osobito što će se reforme za preusmjeravanje rasta od visoke stope štednje i fiksnih ulaganja prema privatnoj potrošnji provoditi vrlo polako zbog moćnih interesnih skupina koje im se protive. Štoviše, dubinski uzroci prošlogodišnje krize na mladim tržištima nisu nestali. Za početak, rizik od krize u Kini ozbiljna je prijetnja mladim azijskim tržištima, izvoznicima robe diljem svijeta, pa čak i naprednim gospodarstvima. Istovremeno je započelo stvarno ukidanje dugoročne kupnje imovine Saveznih rezervi, a očekuje se rast kamatnih stopa. Uslijed toga kapital koji je u razdoblju visoke likvidnosti i niskog prinosa u naprednim gospodarstvima pritjecao u mlada tržišta sada bježi iz mnogih zemalja u kojima je lako dostupan novac doveo do narušavanja fiskalnih, monetarnih i kreditnih politika.
Opravdani optimizam
Drugi dubinski uzrok trenutne volatilnosti kraj je robnog superciklusa, i to ne samo zbog pada gospodarskih aktivnosti u Kini: višegodišnje visoke cijene dovele su do ulaganja u nove kapacitete i povećanja zaliha mnogih vrsta robe. Istovremeno izvoznici robe na mladim tržištima nisu uspjeli iskoristiti tu mogućnosti i u posljednjih deset godina provesti tržišne strukturne reforme; naprotiv, mnoge su od njih prigrlile državni kapitalizam te državnim poduzećima i bankama ustupile preveliku moć. Ti rizici neće se tako brzo umanjiti. Unatoč svemu, zbog nekoliko razloga mogućnost prave devizne, državne i bankovne krize i dalje nije izgledna, čak i u "krhkoj petorki". Sve te zemlje imaju fleksibilne devizne stope, obilne rezerve za zaštitu od juriša na banke te manje deviznog nesklada. Mnoge također imaju zdravije bankarske sustave, a omjeri javnog i privatnog duga unatoč rastu ipak su niski uz neznatan rizik nesolventnosti. S vremenom će se optimizam oko mladih tržišta vjerojatno pokazati opravdanim.
© Project Syndicate, 2014.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu