Postojeći zakoni o kamatnim stopama su kontradiktorni i uvode dodatni rizik u bankovni sustav, zaključak je izlaganja viceguvernera Vedrana Šošića na okruglom stolu časopisa Banka pod nazivom "Kako nastaju kamate?".

Premda među građanima prevladava mišljenje da su kamatne stope na kredite u Hrvatskoj visoke, istraživanje Milana Deskara Škrbića i Velimira Šonje iz Arhivanalitike, predstavljeno u utorak na okruglom stolu magazina Banka i Hrvatske udruge banaka «Kako nastaju kamate», pokazalo je da su aktivne kamatne stope u Hrvatskoj među najnižima u jedanaest novih država članica Europske unije. Primjerice, kamatne stope na prekoračenja po tekućim računima građana četiri postotna boda su niže od prosjeka EU-11, a u šestoj godini recesije manji su nego prije krize. Slično je i s kamatama na potrošačke i stambene kredite na koje niže kamate imaju samo Estonija, Litva i Češka, s tim da su kamatne stope u Hrvatskoj za 0,77 postotnih poena niže u odnosu na prosjek novih članica EU, kako je to u prezentaciji naglasio Deskar Škrbić. 

Govoreći o odrednicama koje utječu na promjenu kamatne marže, Šonje je istaknuo utjecaj pasivne kamatne stope. Marža je do 2004. godine iznosila 4 posto a usred krize pala na 2 posto što, kako je rekao, prati kretanje pasivnih kamatnih stopa. 

Zašto banke ne bi trebale koristiti Euribor i Libor 

Viceguverner Hrvatske narodne banke Vedran Šošić izjavio je kako bi pri definiranju parametra za određivanje kamatnih stopa banke trebale koristiti nacionalnu referentnu stopu prosječnog troška financiranja hrvatskog bankovnog sektora (NRS) kao najmanje loše rješenje, jer Euribor i Libor ne odražavaju stvaran trošak domaćeg financiranja.

Korištenje Euribora i Libora za HNB predstavlja kockanje, jer time banke na sebe i na dužnike preuzimaju neprimjereni kamatni rizik, pa središnja banka može od banaka tražiti dodatne kapitalne zahtjeve, odnosno kapitalno penalizirati banke koje preuzimaju takav neprimjereni rizik, kazao je Šošić.

Novim odredbama Zakona o potrošačkom kreditiranju, objasnio je Šošić, zakonodavac je uveo dodatni rizik odredivši da banke kamatne stope moraju vezati uz neku referentnu stopu, jer Hrvatska takvu stopu nema, zbog nerazvijenosti domaćeg tržišta novca i visoke euriziranosti sustava. Zato su banke kao referentnu stopu uglavnom odabrale upravo Euribor ili Libor, uz koje je vezano 34 posto kamatnih stopa stambenih kredita i 44 posto kamata potrošačkih kredita, pokazala je prezentacija koju je Šošić pripremio za okrugli stol. NRS je pak korišten prilikom određivanja kamatnih stopa za 28 posto stambenih i 33 posto potrošačkih kredita.

Iako NRS nije idealan, dodao je Šošić, jer i njega banke mogu namještati, kao što je to bio slučaj s namještanjem nekoliko svjetskih međubankarskih stopa, HNB ga smatra najmanje lošim rješenjem. Regulator ne može začepiti baš sve rupe, pa apelira na banke jer, ako nešto zakonom nije zabranjeno, ne znači i da je dopušteno, zaključio je Šošić.

Hoće li novi zakon o kamatama unijeti reda

Zoran Bohaček direktor Hrvatske udruge banaka također je kazao da Euribor i libor nije trebalo stavljati u zakon, ali je ukazao i na činjenicu da NRS nije prava referentna stopa već samo stopa kojom se iskazuje prosječni trošak financiranja banaka. Na to su prilikom donošenja zakonskog rješenja upozoravali i bankari i središnja banka, no zakonodavac se odlučio za to rješenje, rekao je Bohaček, ali je i dodao kako se i to rješenje može promijeniti.
Bohaček se osvrnuo i na najavljeno donošenje novog zakona o kamatama, istaknuvši kako trenutno kamatne stope reguliraju četiri zakona (o financijskom poslovanju, obveznim odnosima, kamatama i potrošačkom kreditiranju) i Odluka HNB-a o efektivnoj kamatnoj stopi, pa se neke odredbe čak i unutar jednog zakona pobijaju.

Donošenje novog zakona je dobra inicijativa da se sredi ta konfuzija, rekao je Bohaček, no pritom je pozvao da se zatezna kamata, kao tržišna kategorija, oslobodi zakonskog ograničavanja, osim možda u slučaju ugovora s državom.
Upozorio je i da ograničavanje kamata, prema iskustvima nekih zapadnoeuropskih zemalja, može dovesti do toga da dio potrošača, zbog više rizičnosti, više ne može dobiti kredit, ali i da primjerice s tržišta 'nestanu' neki rizičniji bankovni proizvodi, poput minusa na tekućim računima, ali i dugoročniji kreditni proizvodi.

Najavljujući novi zakon o kamatama, na čijoj izradi surađuje i HUB, Žana Perić iz Ministarstva financija također se založila za objedinjavanje regulative u jedan zakon, dok je analitičarka Maja Bešević Vlajo objasnila je da naizgled veliki skokovi u kretanju EURIBOR-a u zadnje vrijeme zapravo nisu tako visoki, s obzirom na to da se radi o odstupanjima od 0,1 do 0,35 posto koja su pozitivno utjecala na financijski sektor, pa je tako i Zagrebačka burza osjetila pozitivne posljedice u vidu više spajanja i preuzimanja. 

Goran Aleksić na okruglom stolu upozoreno je da rizici utječu na rast kamatnih stopa koje se prilagođavaju manjoj potražnji, kao i da bi regulatorna rješenja trebala utjecati na poboljšavanje stanja na tržištu, a ne da sprečavaju njegov razvoj.