‘Normalno je da nema ulagača kad nam rejting stalno pada’

Autor: Tin Bašić , 30. siječanj 2014. u 22:01
Na burzi nećemo imati kompanije kao Facebook, no problem je kod naših tvrtki manjak ambicija, smatra Damir Grbavac iz RBA mirovinskg fonda/FOTOLIA

Tržište kapitala mogu oživjeti samo snažne i agresivne mjere Vlade i privatizacije o kojima se zasad samo priča.

Tržišta kapitala u svijetu prošle su godine probijala rekorde, najvažniji svjetski indeksi dosegnuli su višegodišnje razine, no na hrvatskom tržištu takav scenarij nije se dogodio, a vjerojatno ni neće.

Za to postoji nekoliko razloga, od loše gospodarske situacije i krize do loše ponude na tržištu kapitala. "Kada jedan ulagač odluči investirati u nekoj stranoj zemlji, prvo pogleda glavne makroekonomske pokazatelje te očekivanja. Normalno da strani investitori ne žele doći kod nas je rejting konstantno pada. Imamo odličnih kompanija i sektora koji jako dobro zarađuju, ali pitanje je želi li investitor toliko duboko kopati da bi do njih došao", poručio je Neven Vidaković, prodekan poslovne škole Effectus na okruglom stolu koji je u četvrtak organizirala Akademija Zagrebačke burze "Oporavak svjetskih tržišta, a što je s Hrvatskom?".Od ulaska Hrvatske u EU domaći investitori uzaludno su puno očekivali.

"Ništa se nije dogodilo. Nije dovoljno da hrvatski trgovinski partneri rastu. I naše gospodarstvo mora odraditi svoje", smatra Ivana Gažić, predsjednica Uprave ZSE. Sudionici okruglog stola složili su se da tržište mogu oživjeti snažne i agresivne mjere Vlade i privatizacije o kojima se već godinama priča. "No problem je kod naših kompanija i njihovih poslovnih ambicija. U našem tržištu nikada nećemo imati kompanije kao što su Microsoft i Facebook, no tvrtke kao što su Atlantic dobar su primjer. Oni koriste sve mogućnosti koje im tržište pruža. Očekujemo da bi i Agrokor mogao tim putem", kazao je čelnik Raiffeisen obveznog mirovinskog fonda Damir Grbavac. 

Komentari (1)
Pogledajte sve

Dario Kovač, upozori nas je na eksperiment kliničke psihologije poznat kao Rosenhanov eksperiment. U tom eksperimentu, kako nas izvještava, Kovač, osam lažnih pacijenata ,odnosno pseudopacijenta predstavili su se kao nenormalni, simulirajući duševni poremećaj odnosno slušnu halucinaciju. Strukutura tih osam pacijenata, kako piše Kovač :“Od njih osmero bilo je 3 psihologa te po jedan pedijatar, psihijatar, slikar i domaćica odnosno 5 muškaraca i 3 žene. Jedna osoba je bila u 20-im godinama (student psihologije), dok su ostali bili starije, odrasle i situirane osobe.“
Te i takove osobe, psedupacijente poslali su u 12 psihijatrijskih bolnica. Rezultai su takovi da su doveli u pitanje, kaže Kovač “i probleme dijagnosticiranja, i kriterije razlikovanja normalnog od abnormalnog, kao i mnoge etičke dvojbe vezane za tretman mentalnih poremećaja“ jedini, kako je pokazao eksperiment, koji su primijetili lažne bolesnike, odnosno pseudopacijente, bili su upravo pravi bolesnici, odnosno prave duševno poremećene osobe.
Tko može razlikovati pseudoinvestitore od normalnih investitora, i što to jest normalni investitor???? Možda bi u investicijskoj industriji pomogao investicijski eksperiment sličan Rosenhanovom eksperimentu u kliničkoj psihologiji????!!!!

New Report

Close