Uži kabinet Vlade utvrdio je smjernice za rebalans proračuna vezan uz primjenu procedure prekomjernog deficita kojima se predlaže povećanje prihodovne strane za 4,7 milijardi kuna, dok bi rashodi trebali biti manji za ukupno 3,6 milijardi kuna, izvijestio je na današnjoj konferenciji za novinare ministar financija Slavko Linić.

Za 2016. godinu Linić je najavio porez na nekretnine, kamate na štednju i kapitalnu dobit.

Smjernice rebalansa proračuna za ovu godinu predviđaju povećanje prihoda prebacivanjem zaposlenih s beneficiranim radnih stažem (vojska, policija i vatrogasci) iz drugog u prvi mirovinski stup, u ovoj godini se taj efekt procjenjuje na oko 2,8 milijardi kuna, a uz uplate za ovu godinu od oko 400 milijuna kuna ukupan efekt te mjere bio bi 3,2 milijarde kuna.

Veći se prihodi očekuju i od oporezivanja dobitaka od igara na sreću za oko 300 milijuna kuna, od povećanja koncesijskih naknada oko 200 milijuna te oko milijardu kuna od povlačenja dobiti iz javnih poduzeća i viška sredstava na računima ustanova.

Na rashodnoj strani ovogodišnjeg proračuna najavio je smanjivanje rashoda za zaposlene, materijalnih rashoda, subvencija, dodatne uštede u zdravstvu te preispitivanje nekih kapitalnih i ostalih rashoda.

Rashodi za zaposlene trebali bi biti manji za 370 milijuna kuna, materijalni rashodi za 1,3 milijarde kuna, a subvencije za 550 milijuna kuna. Uštedama u zdravstvu dobilo bi se još 600 milijuna kuna. Tu su i uštede kod kapitalnih rashoda od 455 milijuna kuna, a ostali rashodi mogu se smanjiti za 320 milijuna kuna.

Uštede na rashodovnoj strani imaju utjecaj na gospodarski rast zbog smanjenja državne i osobne potrošnje, pa Vlada korigira gospodarski rast na 0,2 posto.

Zbroje li se povećanje prihoda od 4,7 milijardi kuna i uštede od 3,6 milijardi kuna, to je ukupno veća ušteda od potrebnih 7,7 milijardi kuna, kaže Linić.

Najavljuje da bi rebalans ovogodišnjeg državnog proračuna na raspravi u Saboru trebao biti prije kraja veljače.

Vlada procjenjuje da će proračunski deficit u ovoj godini iznosti 4,6 posto BDP-a, a za iduću bi trebao biti manji za jedan postotni bod.