Čelnici devetnaest javnih poduzeća danas će po prvi puta na zajedničkoj prezentaciji podnositi izvještaje Vladi o svom poslovanju, restrukturiranju i planovima za ovu godinu.

U Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture sazvana je šesterosatna interna konferencija na kojoj će se, iza zatvorenih vrata, za gospodarstvo ključni članovi Vlade susresti s ukupno stotinjak predsjednika i članova uprava, te nadzornih odbora u najvažnijim javnim poduzećima. Kako nam je potvrđeno u Vladi, na početku skupa čelnicima tvrtki najprije će se obratiti premijer Zoran Milanović i potpredsjednik za gospodarstvo Branko Grčić. No, same izvještaje uprava i prijedloge ovogodišnjih planova u konferencijskoj dvorani u "Kockici" trebala bi, kako je zamišljeno, pratiti i otvorena rasprava.

Namjera je Vlade, kako nam je potvrdio i potpredsjednik Vlade Branko Grčić, prvenstveno je "snimiti" stanje na terenu i iz prve ruke čuti razmišljanja o razvoju tvrtki, ali im ujedno dati do znanja i uklapaju li se sa svojim programima u okvire koji će zadovoljiti samu Vladu. Konkretne planove svake od javnih tvrtki, pak, Vlada će imati na svom stolu i odlučivati o njima kroz nekoliko mjeseci. Najviše koristi od konferencije imat će, pak, Mladen Pejnović, predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, jer on namjerava planove vodećih javnih poduzeća ukorporirati u ovogodišnji plan upravljanja državnom imovinom, koji je prema propisanim rokovima već trebao biti i usvojen. 

Što je cilj sastanka s upravama javnih tvrtki – samo čekiranje rada ili će Vlada pred njih staviti i konkretne zadatke?
Zamislili smo to da ih okupimo i čujemo što su u dvije godine našeg mandata napravili na unapređenju poslovanja, provođenju restrukturiranja i onoga što nam je bio prioritet u uvjetima krize, a to je pokretanje investicijskog ciklusa. Iz toga možemo vidjeti i u kojoj su mjeri doprinijeli oporavku gospodarstva. No, s druge strane, želimo i njima dati jasne poruke o tome što su očekivanja Vlade kao vlasnika te motivacijski utjecati na javne tvrtke. Pri tom će prioritet svakako biti ubrzanje restrukturiranja poduzeća, tržišnog, ali i organizacijskog, financijskog i tehnološkog. Inzistirat ćemo i na većoj transparentnosti i racionalizaciji kalkulacija za usluge u javnom sektoru.

Kakve točno ciljeve i zadatke ćete staviti pred uprave javnih tvrtki?
Pa to su više smjernice, nego ciljevi koje teško možemo kvantificirati. Neke su tvrtke još u ozbiljnim teškoćama i financijsko im stanje nije takvo da se od njih može očekivati značajniji iskorak, posebno u segmentu investicija. Pred nekim su tvrtkama i dosta radikalni procesi reorganiziranja, s time da je država i financijski i zbog EU pravila o potporama ograničena u pružanju pomoći, tako da će se i zahtjevi javnih tvrtki za kapitalne pomoći morati smanjivati. Morat će se manje oslanjati na državu, a nama je to bitan segment s aspekta konsolidacije javnih financija. No, velika očekivanja od članova uprava imamo i u pogledu ulaganja.

Konkretno?
Računamo na njihov još veći angažman, posebno u pripremi i operativnoj provedbi planiranih projekata. Tu je važno i pitanje prioritetnih projekata, jer nerijetko se u nedostatku takvih pribjegavalo ulaganjima koja nemaju veću društvenu važnost i dodanu vrijednost. No, ujedno ćemo sve pozvati i na optimiziranje izvora financiranja, posebno s apekta veće apsorbcije EU fondova. Moram naglasiti još i da ćemo same uprave pozvati na veću odgovornost. Tražit ćemo jačanje njihove odgovornosti, kako u planiranju, tako i u provedbi, gdje uočavamo probleme. Ostvarenje je često ispod očekivanja, što govori da je ili loše planirano ili se loše radi na provedbi plana. Rekao bih da je ovaj prvi problem, loše planiranje, čak i izraženiji.

Tko je prema prvim podacima u 2013. podbacio s realizacijom planova?
Još se čeka konačna izviješća, no radije bih naglasio neke svijetle primjere koji su ispunili očekivanja 100 posto, poput Plinacroa, HAC-a i Hrvatskih voda. HEP, HC i Janaf su bili na razini od 80 posto, a HŽ Infrastruktura 70 posto plana. Ukupan iznos ulaganja javnih tvrtki ostao je pak na razini 2012., dakle na oko 11 milijardi kuna. Same tvrtke postavljaju i za 2014. dosta ambiciozne ciljeve što se tiče ulaganja, a očekujem da će EU fondovi koje imamo na rasplaganju olakšati financiranje i zatvoriti njihove konstrukcije.

Otežavajuće će im u tome biti najavljeno povlačenje dobiti u proračun?
Apsolutno, jer nakon bespovratnih sredstava iz EU fondova dobit tvrtke je najkvalitetniji izvor financiranja. No, ta sredstva pomažu i samom proračunu u ostvarenju drugih strateških ciljeva i to smo jednostavno morali staviti na vagu. U jednom trenutku morate presijeći.

Hoće li isplata dobiti biti tema sastanka?
Neće. No, na svu sreću u 2013. je prema prvim informacijama gledano na ovih 20 najvećih tvrtki bila solidna godina, dobit je značajno veća nego u 2012., dvostruko, a i gubitci su upola manji nego godinu ranije. Proces restrukturiranja, dakle, daje prve rezultate, s time da ne treba zanemariti i da je u ovih 20 velikih tvrtki u ove dvije godine smanjen i broj zaposlenih za između 5 i 6 tisuća, što je također pridonijelo racionalizaciji troškova i dizanju efikasnosti. Nekih stidljivih rezultata ima, a s pritiskom na uprave da se proces restrukturiranja dovrši očekujem i nove pozitivne rezultate u 2014.

Najavljivane su smjene za direktore koji u javnim tvrtkama ne ispunjavaju zadaće, hoće li nakon sutrašnjeg sastanka biti takvih odluka?
Ne, jer mi to kontinuirano provodimo. No, želimo upravama dati do znanja da se njihov rad prati i analizira, jer mi na vrhu piramide itekako ovisimo o menadžmentu.