Bjelovarska Prima grupa opet bilježi uspjehe, na upravo završenom sajmu IMM Cologne u Kölnu posjetiteljima se predstavila sa tridesetak novih proizvoda u skupini tapeciranog i masivnog nameštaja, osmišljenih i proizvedenih u Hrvatskoj.

Tradicionalno vrlo važna izvozna tržišta, njemačko i francusko, odlično su reagirala pa u Primi planiraju kako će u 2014. zabilježiti rast izvoza sa 20 na 50 posto. Za 2012. prihod je iznosio 330 milijuna kuna dok za 2013. najavljuju rast na 400 milijuna. Ovako uspješni trendovi povod su razgovoru s prvim čovjekom Prime, Renatom Radićem koji optimistično najavljuje da bi hrvatski proizvođači namještaja kroz slljedećih pet godina izvoz na zajedničko europsko tržište mogli povećati za više od pet puta.

Kreatori nove industrijske strategije za 2014.-2020. pohvalili su se da su među top sektore uvrstili i drvni, apostrofirajući proizvodnju namještaja. Jeste li zadovoljni?
Nažalost nisam jer, drvna industrija, odnosno proizvodnja namještaja ipak nije među top sektorima. Iz onoga što je objavljeno po medijima proizlazi da će naglasak u idućem periodu biti na poticanju djelatnosti farmaceutike, elektronike, elektroindustrije, metalne industrije, strojogradnje i uslužne informatike. Dakle, drvna industrija, konkretno proizvodnja namještaja, nije u novoj strategiji navedena kao strateška djelatnost već je uz prehrambenu industriju navedena samo kao grana koja ima potencijal postati strateška djelatnost u nekoj nedefiniranoj budućnosti. Zbog drvnih resursa kojima Hrvatska raspolaže industrija namještaja morala je biti prepoznata kao strateška djelatnost, no u novoj strategiji ipak nije dobila pravo mjesto.

Što su danas najveći problemi koji koče snažniji razvoj grupacije, što država mora odraditi, a što mogu sami poduzetnici?
Poznat je skup mjera kojima je cilj postizanje boljih rezultata u sektoru drvene industrije i to je ono što bi bila zadaća, obveza države. Tu prije svega mislim da država svojim mjerama mora logistički podržati povećanje konkurentnosti drvne industrije kroz što veću finalizaciju trupaca kao osnovne sirovine. Poduzetnici iz ove grupacije zagovaraju selektivni izvoz trupaca, ovisno o potrebama i kapacitetima domaće industrije. To bi utjecalo na povećanje izvoza, supstituciju uvoza i povećanje zaposlenosti. U rukama države je i očuvanje ruralnih sredina, a upravo na tim područjima je smještena drvna industrija, kao i određivanje stabilnih elemenata za dugoročno poslovanje, a ne da se svako malo mijenjaju zakoni i uredbe. Od sebe i svojih kolega poduzetnika svakako očekujem proaktivne i hrabre odluke. Moramo sustavno ulagati u tehnologiju i razvoj kadrova, kako bi stalno osigurali produkciju konkurentnih i profitabilnih proizvoda za svjetska tržišta.

Europsko tržište godišnje konzumira namještaja u vrijednosti oko 100 milijardi eura, ukupan hrvatski izvoz manji je od milijardu eura. Kako bi ovdašnji proizvođači namještaja mogli uzeti više eura nego danas iz te europske lisnice?
Razvojom proizvoda i stalnim fokusiranim prodajnim aktivnostima na europskim tržištima. Te su aktivnosti skupe i neizvjesne, ali samo ustrajan rad donosi prepoznatljivost, zamijećenost na tim tržištima. U pravilu, do sada se uvijek potvrdilo, nakon takva nastupa slijede počinju stizati narudžbe inozemnih kupaca.

Završava se program ruralnog razvoja po kojem Hrvatska iz EU za kvalitetne projekte godišnje može dobiti 332 milijuna eura, a drvna industrija i proizvodnja namještaja su uz poljoprivredu gospodarski temelji ruralnih područja. Suvlasnik ste nekoliko tvrtki smještenih u ruralnim sredinama, jesu li autori programa tražili savjet od vas kako taj sektor uklopiti u investicijske projekte?
Nažalost i ovdje imam niječan odgovor, nitko me nije kontaktirao pa ne znam jesu li u tom programu možda prepoznali potencijal drvne industrije.

Nakon nastupa na velikom njemačkom sajmu namještaja MOW 2013.  doznalo se da ćete zaposliti 100 novih djelatnika kako bi realizirali narudžbe?
Najavljeno zapošljavanje realizirano je tijekom prosinca. S obzirom na kratke rokove isporuke i velike volumene narudžbi, odmah smo u listopadu pristupili selekciji i primanju novih kadrova. I naši najnoviji uspjesi na koelnskom sajmu namještaja traže daljnje povećanje djelatnika u našim proizvodnjama i na to smo posebno ponosni. Zaista bilježimo dobre izvozne rezultate.

Na hrvatskom tržištu prisutni su globalno najveći proizvođači/trgovci namještaja Grupa Steinhoff i XXXLutz, a na ljeto stiže i Ikea. Kako se nositi s takvom konkurencijom, tko može očekivati pogubnije posljedice, domaći proizvođači namještaja ili trgovci?
I na domaćem tržištu, koje je također tržište EU, vrijede ista pravila – samo ustrajnim ulaganjem u razvoj asortimana i kadrove, u izvrsnost, možete sačuvati svoju poziciju u maloprodajnom kolaču.Svi će trgovački lanci namještaja na hrvatskom tržištu osjetiti dolazak Ikee, to je jasno, no domaća proizvodnja namještaja nije značajnije prisutna u tom trgovačkom lancu, te se tu ne očekuju nikakvi padovi. Osim toga, domaća industrija namještaja je izvozno orijentirana, Prima već uvelike radi mnogim na tržištima gdje je i Ikea etablirana.