Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske poslao je priopćenje u kojem navodi kako Vlada tjera 1417 državnih službenika i namještenika u prijevremenu mirovinu radi uštede od 25 milijuna kuna. Priopćenje Sindikata prenosimo u cijelosti:

"Nakon dva neuspjela pokušaja stvaranja zakonskog okvira za smanjenje broja zaposlenih kroz ranije umirovljenje državnih i javnih službenika i namještenika, propisivanjem uvjeta za prestanak službe po sili zakona ranije od uvjeta propisanog Zakonom o radu, prema kojem ugovor o radu prestaje kada radnik navrši 65 godina života i 15 mirovinskog staža, Ministarstvo uprave po treći puta predlaže izmjene službeničkog zakonodavstva s ciljem onemogućavanja ostanka u državnoj službi do 65 godine života određenim skupinama zaposlenika.

Prva dva pokušaja prisilnog umirovljenja propala

Podsjećamo, prvi pokušaj bio je u obliku izmjena i dopuna Zakona o državnim službenicima, kojima je državna služba trebala prestati s danom ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, odnosno s datumom navršenja 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, a ne zadnjeg dana godine u kojoj su navršili 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

No, za žene bi ova odredba značila prestanak službe po sili zakona već sa 60 godina i 9 mjeseci života, sukladno prijelaznim odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, čime bi došle u neravnopravan položaj u odnosu na muškarce, jer bi im bila zapriječena mogućnost rada do 65 godine života.

U drugom pokušaju, Ministarstvo uprave sastavilo je poseban zakonski prijedlog, kojim je trebalo propisati uvjete za prestanak službe odnosno rada u državnoj i javnim službama, a tako se i zvao – Zakon o prestanku službe i ugovora o radu u državnim i javnim službama, no bio je, kao i prvi prijedlog, uperen uglavnom protiv žena, jer je prestanak službe odnosno ugovora o radu po sili zakona vezao uz prijelazne odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju, kojima se ženama pruža mogućnost ranijeg odlaska u mirovinu sve dok se 2030. godine ne izjednače po uvjetima za mirovinu s muškarcima, s time što je diskriminacija trebala obuhvatiti i javne, a ne samo državne službe.

Treća sreća?

Zadnji, a vidjet ćemo je li i posljednji, treći pokušaj administrativnog reza kojim bi se preko noći smanjila brojka zaposlenih čije se plaće isplaćuju iz državnog proračuna ponovno cilja samo zaposlene u državnim službama, a etiketu spolno diskriminirajućeg akta izbjegava propisivanjem jedinstvenih eliminirajućih uvjeta za ostanak u službi, odnosno na radu u državnim tijelima za muškarce i žene.

Po novom prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o državnim službenicima ministra uprave Arsena Bauka, državna služba bi po sili zakona trebala prestati svima koji su navršili uvjete za starosnu mirovinu (65+15), s danom ispunjenja uvjeta, kao i onima koji imaju uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu i to 60 godina života i 41 godinu mirovinskoga staža, pri ćemu se, sukladno novom Zakonu o mirovinskom osiguranju, zbog dugotrajnog staža osiguranja ne primjenjuje umanjeni polazni faktor za izračun mirovine.

Međutim i ovdje se, kao i kod prethodna dva prijedloga, osobno pravo zaposlenika da bira hoće li iskoristiti određene mogućnosti iz Zakona o mirovinskom osiguranju i otići u mirovinu sa 60 ili 65 godina života, postavlja kao administrativna prepreka, odnosno eliminirajući uvjet za ostanak u službi.

Također, predlagatelj zanemaruje činjenicu da zaposleni u državnoj službi, kao i većina zaposlenih građana u Hrvatskoj, rade da bi preživjeli, odnosno plaćali račune, kredite ili uzdržavali svoje članove obitelji, bilo da su stari i s nedovoljnom mirovinom, bolesni, nezaposleni ili premladi da rade, školuju se, a to više neće moći ukoliko ih otjeraju u mirovinu, koja iznosi manje od 40 posto plaće.

Ova mjera pogađa upravo one s najmanjim primanjima u državnoj službi – zaposlene sa SSS i nižom stručnom spremom, koji ranije stupaju u svijet rada i imaju najmanje mirovine kad iz njega izlaze.

U čemu se sastoji diskriminacija

No, iako ovoga puta Zakon nije spolno diskriminirajući, prijedlog ima diskriminirajuće učinke jer je uperen protiv 63000 zaposlenih u državnim tijelima, čime ih stavlja u bitno različit položaj u odnosu na zaposlene u javnim službama, lokalnoj i područnoj samoupravi i privatnom sektoru, koji mogu raditi do 65 godine bez obzira imaju li uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu po osnovi dugotrajnog mirovinskog staža, stvarajući od državne službe geto u kojem vrijede drugačija – diskriminirajuća pravila.

Posebno je zabrinjavajuće to što Zakon predviđa da onima koji su uvjete koji se tek uvode kao kriterij za prestanak službe po sili zakona stekli prije njegova donošenja, državna služba prestaje s danom stupanja na snagu zakona, što znači da pored diskriminirajućih ima i retroaktivne učinke.

Ovime se, prema mišljenju Sindikata, diskriminacija ostvaruje na osnovi društvenog položaja, odnosno pripadnosti državnoslužbeničkom korpusu i usmjerena je jedino protiv državnih službenika i namještenika te će s obzirom na to tražiti očitovanje Pučke pravobraniteljice.

Država bi, prema obrazloženju predlagatelja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima, koji se namjerava uputiti u hitnu saborsku proceduru, trebala na ranijem umirovljenju 1417 državnih službenika i namještenika uprihoditi razliku između 42.345.155,13 kuna koliko bi koštale njihove plaće i 17.065.852,05 kuna koliko bi trebala isplatiti za tri proračunske osnovice koje zaposlenima pripadaju prilikom odlaska u mirovinu.

Dakle, u Republici Hrvatskoj država je spremna pribjeći diskriminaciji svojih građana za nešto malo više od 25 milijuna kuna. Što je tek spremna učiniti za dupli iznos?"