Nakon Karlovačke banke koja bi sredinom veljače trebala dobiti nove vlasnike i financijsku injekciju, novom vlasniku uskoro se nadaju i u Vaba banci.
On bi banci trebao donijeti prijeko potrebnu kapitalnu sigurnost budući da se ne svojom voljom našla u središtu sukoba države i privatnog investitora u FGS-u Alternative PE koji je vlasnik 66 posto dionica. Država je nakon kolapsa Centar banke zaključila da joj je politički neoportuno ulagati u male banke što je zabilo i posljednji čavao u lijes ideje konsolidacije malih banaka. Vaba je žurno morala pronaći novi strateški pravac i on se sveo na traženje novog većinskog vlasnika.
14,5posto
porastao je kreditni portfelj obrtnicima i tvrtkama u 2013.
Postrožavanje propisa
Za razliku od Centar banke kojoj je dokapitalizacija propala, za varaždinsku banku dosad su interes pokazala četiri ulagača, a kako smo pisali, razgovori su najdalje otišli sa češkom J&T grupacijom. Prema posljednjim dostupnim podacima za kraj rujna, Vaba je poslovala sa 26 milijuna kuna gubitka uz stopu adekvatnosti kapitala od 13,43 posto.S obzirom na pogoršavajuće trendove profitabilnosti u svim banaka zbog postrožavanja propisa o rezervacijama problematičnih kredita, i Vaba će povećati minus na godišnjoj razini. Dok se čekaju rezultati o poslovanju i odgovor na ključno pitanje koliko će joj kapitala trebati za uredna rezerviranja, Vaba u temeljnom poslovanju bilježi dobre rezultate. U odnosu na kraj 2012., u prošloj godini bilježi se rast u segmentu poslovanja s građanima.
Raste štednja
Oročena štednja porasla je za 22 posto, broj korisnika tekućih računa za za 23 posto, korisnika kreditnih kartica za 22,2 posto, a internetskim bankarstvom služi se 15 posto klijenata više. Što tiče poslovanja s obrtnicima i tvrtkama, u Vabi kažu da je u tom segmentu odobreno 14,5 posto plasmana više, a ukupan iznos plasmana povećan je 2013. za 28 posto. Ključnu riječ u odluci o novom vlasniku Vaba banke donijet će ministar poduzetništva Gordan Maras koji se jasno distancirao od ideje daljenjeg ulaganja FGS-ova u male banke. Država sada traži najmanje bolan način izlaska iz te investicije, a cilj joj je povratiti uloženih 25 milijuna kuna o čemu se upravo najviše pregovara dok je dokapitalizacija praktično dogovorena.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Novinarka je kao i obično povrsna i ne zna citati izvjestaje kompanija, a posebice ne razumije bankarstvo, iako se, kakti, specijalizirala upravo za te teme.
VABA je u prošloj godini ostvarila preko 70 milijuna kuna gubitka, ali cekaju posljednji zakonom dozvoljeni rok kako bi to objavili jer bi inace bili kapitalno neadekvatni i HNB bi im mogao uvesti makar povjerenika i privremenu upravu, ako ne vec oduzeti i licencu, jer su neadekvatni vec godinama.
Stednju je VABA povecala jer je podigla kamate na depozite i stednju gradjana kao bi potakla priljev novca u banku, jer sve velike banke snizuju kamate. Ovaj potez ima dva motiva – popvecati likvidnost banke i pojacati svoju poziciju u razgovorima sa HNB/DAB-om zbog kapitalne neadekvatnosti, jer, prevenstveno Alternative, racunaju da ih ni jedna od tih institucija nece kaznjavati dok povecavaju stednju gradjana. Tako je Alternative radio i u CEBI, no taj trik im tamo nije prosao. Sad racunaju da nakon sto je DAB isplatio vise od 500 milijuna kuna osigurane stednje za CEBU, da nema bas previse novca za isplatu jos jednog takvog “osiguranog” slucaja, a da si HNB to ne smije dozvoliti jer bi jos jedan stecaj potaknuo pitanje sto HNB radi. Vidjeti cemo ishod ovog kockanja. No, ono sto dionicare treba zabrinjavati jest cinjenica da se skupo placa stednja, a krediti se moraju plasirati sa sve nizim kamatama pa banka biljezi operativan gubitak u poslovanju na sto jos treba dodati troskove rezervacija.
Uključite se u raspravu