Gospodarska aktivnost u četvrtom se tromjesečju prošle godine vjerojatno smanjila, nakon stagnacije od početka te godine, a broj zaposlenih izrazito je snažno pao, uz porast stope nezaposlenosti, procjena je analitičara Hrvatske narodne banke (HNB).

U najnovijem Biltenu HNB-a podsjećaju kako se stagnacija gospodarske aktivnosti nastavila tijekom trećeg tromjesečja 2013. uz tromjesečnu stopu pada sezonski prilagođenog BDP-a od 0,1 posto.

"Gospodarska aktivnost u četvrtom se tromjesečju 2013. vjerojatno smanjila za 0,4 posto", procjenjuju u središnjoj banci.

Podsjećaju kako je u listopadu prošle godine zamjetno smanjen realni promet od trgovine na malo u odnosu na tromjesečje prije, što se može povezati i s dobrim ostvarenjima u ljetnim mjesecima pod utjecajem razmjerno uspješne turističke sezone, kao i da je a zabilježeno je snažno smanjenje robnog izvoza i uvoza.

S druge strane, tijekom listopada i studenoga blago je porastao fizički obujam industrijske proizvodnje. U listopadu se povećao i fizički obujam građevinskih radova u odnosu na prethodno tromjesečje. Međutim, napominju analitičari HNB-a, slabljenje poslovnog optimizma u djelatnosti građevinarstva upućuje na oprez pri tumačenju pozitivnih signala.

Upozoravaju i kako se tijekom prva dva mjeseca četvrtog tromjesečja nastavilo snažno jačanje negativnih kretanja na tržištu rada započeto sredinom trećeg tromjesečja.

"U razdoblju od srpnja do studenoga broj se zaposlenih smanjio za 2,9 posto, a prema rezultatima Ankete

poslovnog optimizma daljnji pad broja zaposlenih može se očekivati i u sljedećih nekoliko mjeseci", navodi se u Biltenu HNB-a.

Broj nezaposlenih pak kontinuirano raste od rujna pa je tijekom studenoga dosegnuo najvišu razinu još od početka 2003. U skladu s tim administrativna stopa nezaposlenosti u studenome je dosegnula 21,2 posto, u usporedbi s prosječno 19,8 posto tijekom trećeg tromjesečja, podaci su analitičara središnje banke.

U sažetku informacije o gospodarskim kretanjima, navode i kako je likvidnost domaćeg bankovnog sustava bila vrlo visoka.

Po podacima koje HNB iznosi u Biltenu, plasmani banaka porasli su za 0,2 posto u listopadu i studenome, nakon što su padali u prethodnim mjesecima. Pritom su porasli plasmani poduzećima, dok su se krediti stanovništvu nastavili umjereno smanjivati. Na godišnjoj razini, na kraju studenoga ukupni plasmani kreditnih institucija porasli su po korigiranoj stopi od 1 posto i to isključivo zahvaljujući povećanju plasmana poduzećima (3 posto), dok se krediti odobreni stanovništvu nastavljaju postupno smanjivati (1,4 posto). Plasmani kreditnih institucija državi u listopadu i studenome nastavili su rasti brže od plasmana gospodarstvu, napominju iz HNB-a.

Podsjećaju i kako je središnja banka, uz postojeću politiku visoke likvidnosti monetarnog sustava, donijela nove nove mjere za dodatno poticanje kreditnog rasta, čime je ojačala ekspanzivnost monetarne politike.

Analitičari HNB-a navode i kako je ukupni fiskalni manjak konsolidirane središnje države u prvih deset mjeseci prošle godine iznosio 16,8 milijardi kuna, ili oko 80 posto godišnjeg plana proračuna središnje države, te je bio za 7 milijardi kuna, ili za 65,9 posto veći nego u istom razdoblju 2012. godine.

Prihodi konsolidirane središnje države na početku četvrtog tromjesečja nastavili su se smanjivati te su u prvih deset mjeseci 2013. godine bili za 1,8 posto manji u odnosu na isto razdoblje 2012., dok su istodobno rashodi nastavili rasti te je njihov porast za prvih deset mjeseci 2013. dosegnuo 4,5 posto. Pritom su se, kako se napominje u Biltenu HNB-a, povećale sve glavne kategorije rashoda, osim rashoda za zaposlene i subvencije, a rashodi za socijalne naknade najviše su pridonijele porastu ukupnih rashoda, uvelike zbog sanacije zdravstvenog sustava u lipnju prošle godine.

U prvih se deset mjeseci prošle godine snažno povećao i dug opće države, dosegnuvši krajem listopada 203,7 milijardi kuna, ili 61,3 posto ocijenjenog BDP-a za 2013. godinu, podaci su iz najnovijem Biltenu HNB-a.