Sindikati su u protekla dva tjedna provodili referendum među članstvom o spremnosti na sudjelovanje u općem štrajku protiv predloženih izmjena Zakona o radu (ZOR), no čak i ako im članstvo potvrdi da je spremno masovno se odazvati upitno je hoće li opći štrajk uopće moći organizirati na legalan način.

Sindikalni čelnici drže da je opći štrajk moguće provesti kao zajedničku koordiniranu industrijsku akciju svih zaposlenih u Hrvatskoj, tim više što Vlada i poslodavci, kako kaže predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, "idu ruku pod ruku" u smanjenju radničkih prava.

U vezi upitne zakonitosti općeg štrajka Sever tvrdi da su sindikati našli mehanizam kojim će biti proveden potpuno sigurno i legitimno, a radnici zaštićeni.

Iako Sever nije htio govoriti o tom mehanizmu, pretpostavlja se da bi štrajk započeli radnici kojima je država poslodavac, a to su zaposleni u javnim i državnim službama, protiv prijedloga ZOR-a koji ugrožava njihova prava. Potom bi mu radnici u privatnom sektoru dali karakter generalnog štrajka, koristeći institut "štrajka solidarnosti" koji mogu početi bez provedbe postupka mirenja.

No, stručnjak za radno pravo Viktor Gotovac drži da bi štrajk "teško mogao biti opći i zakonit". To što ZOR ne poznaje institut općeg štrajka, kao i da se štrajk organizira preventivno protiv izmjena nekog zakona Gotovac smatra "ključnim bolnim točkama" organizacije štrajka.

Ono što se naziva generalnim štrajkom je upitno, jer bi trebao biti najavljen kod svakog pojedinog poslodavca uz navedeni razlog organiziranja štrajka kako bi se zadovoljile odredbe ZOR-a koje definiraju proceduru u organizaciji štrajka, ističe Gotovac.

Opći štrajk u Hrvatskoj bio bi proveden kao skup štrajkova kod pojedinih poslodavaca, što znači da je nemoguće obuhvatiti sve poslodavce, budući da kod nekih poslodavaca uopće nema sindikata, a kod nekih poslodavaca sindikati neće organizirati štrajk.

"No, kada bi se štrajk i organizirao kod pojedinih poslodavaca, ne vjerujem da bi se mogao organizirati kao štrajk protiv zakona, posebice protiv zakona koji je tek u fazi donošenja, jer to izlazi izvan definicija iz ZOR-a", smatra Gotovac.

Podsjeća da se štrajk prema ZOR-u može provoditi u dva slučaja – neisplate plaća dulje od 30 dana te zbog kolektivnih pregovora.

Gotovac misli da bi se mogao dogoditi određeni obrat pa bi sindikati umjesto općeg štrajka mogli organizirati neku vrstu prosvjeda s ciljem senzibiliziranja javnosti. "Pretpostavljam da sindikati ne bi riskirali održavanje nezakonitog štrajka zbog potencijalnih posljedica po sebe i štrajkaše", kaže Gotovac.

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava Hini je uputilo dopis u kojem podsjeća da je pravo na štrajk načelno zajamčeno Ustavom i Konvencijama Međunarodne organizacije rada, te da je detaljnije uređeno ZOR-om.

ZOR, međutim, ne uređuje institut generalnog štrajka, već samo razloge i postupak organiziranja zakonitog štrajka, ističe Ministarstvo.

I poslodavci upozoravaju da opći štrajk uopće nije predviđen zakonom, a glavni direktor HUP-a Davor Majetić rekao je da ne vidi kako bi takav štrajk mogao biti organiziran na zakonit način.

Opći štrajk, osim toga, nanio bi velike štete hrvatskom gospodarstvu jer bi po grubim procjenama, mogući dnevni gubitak prešao milijardu kuna.