Profesor ustavnog prava Branko Smerdel ocijenio je večeras kako je "prava sreća da je stopirano donošenje ustavnih promjena", ocijenivši kako bi neka od predloženih rješenja rezultirala dalekosežnim negativnim posljedicama.

Predložene ustavne promjene dogovorene su "preglasavanjem i galamom", uopće nije bilo javne rasprave, a sada je i potpuno neizvjesno hoće li se Ustav doista i izmijeniti, rekao je prof. Smerdel, uvodničar na večerašnjoj tribini Kluba pravnika Zagreba, pod naslovom "Ustavne promjene i stanje ustavnosti", održane na zagrebačkom Pravnom fakultetu.

Osvrnuo se i na reakciju predsjednika saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, Peđe Grgina vezano za novinarska pitanja o sudbini ustavnih promjena.

"U posljednje vrijeme popularni i inače hladni predsjednik saborskog Odbora za Ustav jučer je po prvi puta izgubio živce i novinarima rekao kako neće odgovarati na pitanja o Ustavu, a kad su ga pitali zašto, rekao je, 'e, neću' ", kazao je prof. Smerdel.

Profesor ustavnog prava Smerdel protivi se prijedlogu da se Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina donosi dvotrećinskom većinom svih saborskih zastupnika i u proceduri predviđenoj za donošenje Ustava, jer bi se time digao na razinu Ustava RH.

"Moramo poći od toga da je riječ o zakonskom rješenju koje je doneseno po diktatu OESS-a i kakvog nema ni u jednoj europskoj zemlji. Dignuti te propise na ustavnu razinu značilo bi blokiranje sadašnje situacije", upozorio je prof. Smerdel.

Ističe kako Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina generira "segregaciju od osnovnih i srednjih škola".

"Doći će vrijeme za desegregaciju, a ako to bude dio Ustava bit će ju puno teže provesti", zaključio je.

Zalaže se i za ograničavanje mandata zastupnika nacionalnih manjina, koji, smatra Smerdel, ne bi smjeli odlučivati o tome tko će formirati saborsku većinu ili Vladu.

"Možete im dati i veći broj mandata i vrlo jak glas u pitanjima važnim za nacionalne manjine, ali ne i da budu važan jezičac na vagi kod promjene vlasti", rekao je prof. Smerdel, upozoravajući kako neki manjinski zastupnici mandat u Hrvatskom saboru mogu dobiti sa svega nekoliko stotina glasova birača.

Tvrdi da su manjinski zastupnici "skuhali promjenu zakona 2010. kao cijenu svoga sudjelovanja u ustavnim promjenama, ne u interesu nacionalnih manjina, nego samo u interesu političke klase tih manjina".

"To je sebičan i nepromišljen postupak, a većina se slaže sa svim njihovim zahtjevima, jer to je ono što naš neprikosnoveni vođa i premijer želi", rekao je Smerdel.

Kad je riječ o reguliranju referenduma na inicijativu građana, prof. Smerdel je ocijenio kako su sve dosadašnje inicijative naišle na "tragičnu borbu, hrvanje i groteskna tumačenja".

Upozorio je da i kada je riječ o referendumu o dvojezičnosti, za koji je prikupljeno 680 tisuća potpisa , "prijete ozbiljni sukobi i raskoli" s obzirom na najave kako Hrvatski sabor od Ustavnog suda neće zatražiti očitovanje o ustavnosti predloženog referendumskog pitanja.

Podsjetio je kako Hrvatski sabor nije konzultirao Ustavni sud oko ustavnosti referenduma o braku, kazavši da je "jedino tumačenje objavljeno u listu koji objavljuje stavove tzv. visokog izvora iz Vlade, a to je da Ustavni sud nije konzultiran jer je njegova predsjednica Jasna Omejec konzervativna i ne voli lijevi centar".

Miljenko Giunio iz Udruge pravnika u gospodarstvu podsjetio je kako se predloženim ustavnim promjenama predviđa ukidanje zastare za teška ubojstva, a Smerdela je pitao što je 'zastara', s obzirom da je njezina narav različito tumačena u postupcima oko izručenja bivših jugoslavenskih obavještajaca Zdravka Mustača i Josipa Perkovića Njemačkoj.

"U klasičnoj teoriji ustavnog prava, 'zastara' je rok koji se daje državnim tijelima za progon. Kada je taj rok propustila, država više nema pravo ostvarivati ta svoja prava. Tako smo mi učili", odgovorio mu je Smerdel.

Smatra i da bi Ustavom trebalo jasno regulirati 'sukob interesa'.

"Taj bi institut trebao spriječiti političke monopole, no to se kod nas slabo razumije i u samom Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa dužnosnika, jer zakonodavna regulativa ne odgovara samoj ideji sukoba interesa", tumači prof. Smerdel.

Ocijenio je kako se u Hrvatskoj teško shvaća da bi državni dužnosnik imao prava manja nego drugi građani.

"Tako sam danas na radiju slušao kako se vukovarski gradonačelnik plače jer ti 'bezdušni ljudi' ne shvaćaju da je ono što on čini 'na dobro', a ne 'na zlo' ", kazao je Smerdel.

I akademik Jakša Barbić važeći zakon o sprječavanju sukoba interesa smatra "živom katastrofom".

"Ako ste i prenijeli upravljačka prava na nekog odvjetnika, on će raditi u vašem interesu, a vi možete glumiti da mu ništa niste rekli. On će postaviti sina dužnosnika u upravu. Jesmo li tu odvojili privatni od javnog interesa? – ni slučajno", zaključio je Barbić.