U vrijeme kad Vlada RH najavljuje prodaju tvrtki iz svog turističkog portfelja Ministarstvo financija pristalo je na nacrt predstečajne nagodbe kojom 7,2 milijuna kuna vrijedno potraživanje od tvrtke Dalma d.d. pretvara u 25 posto udjela u tvrtki kćeri Dalma Brzet d.o.o. U naravi, to je turističko naselje Brzet u Omišu sa 88 soba, kojem je Dalma vlasnik.
Galantna država
Ministarstvo financija nije prihvatilo prijedlog Dalme, inače tvrtke u kojoj je država većinski vlasnik, da na ime duga upiše založno pravo Porezne uprave na zemljište i hladnjaču u Dalminu vlasništvu, a čija se vrijednost procjenjuje na pet milijuna eura. Umjesto toga, radije su izravno ušli u vlasništvo Dalme Brzet, tvrtke koja je također prošla postupak predstečajne nagodbe. Ulazak Ministarstva financija u vlasništvo u suprotnosti je s pozivom Ministarstva turizma da se u postupke predstečajne nagodbe "uključe i strateški investitori". Prema nacrtu predstečajne nagodbe za Dalmu, "dio duga prema Ministarstvu financija u iznosu od 7,2 milijuna kuna podmirio bi se ustupanjem dijela ulaganja u korist države koja je Dalma imala u turističkom naselju Dalma Brzet. Ukupna vrijednost ulaganja Dalme u to vezano društvo iznosi 18 milijuna kuna". Grad Omiš planira u temeljni kapital Dalme Brzet unijeti zemljište na kojem se turističko naselje nalazi, čime će se vrijednost društva popeti na 29 milijuna kuna. "Nakon dovršetka dokapitalizacije Dalme Brzet od strane Dalme i Grada Omiša, Ministarstvo financija raspolagalo bi sa 25 posto vlasništva društva Dalma Brzet", navodi se u predstečajnoj nagodbi Dalme d.d.
Dakle, umjesto da prepusti hladnjaču, Dalma dokapitalizira svojim potraživanjem Dalmu Brzet i potom novostečene udjele ustupa državi. Ministarstvo financija potražuje od Dalme i povezane tvrtke Dalmina još 9,8 milijuna kuna, od čega će se 70 posto otpisati, a ostatak platiti kad se proda nefunkcionalna imovina. Dodatni udjel u Brzetu Ministarstvo financija dobit će kroz predstečajnu nagodbu tvrtke Dalmina. Tamo je od 8,4 milijuna kuna dospjelog poreznog duga predloženo da se otpiše čak 70 posto, a preostalih 2,5 milijuna kuna duga "podmirit će se putem prijeboja, ustupanjem ulaganja koja je Dalma imala u turističkom naselju Dalma Brzet". Prijeboj bi se obavio nakon pripajanja Dalmine Dalmi, planiranog za ovu godinu. Također, kredit Dalmine od 25,8 milijuna kuna u Hypo banci reprogramirat će se produljenjem povratka kredita na rok od 12 godina, uz jednu godinu grace perioda. Predviđeno je da kredit možda bude u cijelosti vraćen već 2015., kad bi trebalo prodati hladnjaču.
Jedan kredit- tri dužnika
Zahvaljujući tom kreditu, Hypo banka je postala i najveći vjerovnik Dalme Brzet, jer je ova bila jamac Dalmini. Zato je Hypo banka stavila hipoteku na nekretnine Dalme Brzet i time dodatno srozala vrijednost omiške tvrtke. Hypo sada u postupku predstečajne nagodbe potražuje više od dvije trećine utvrđenih tražbina u Dalmi Brzet. Zato je pristanak banke bio dovoljan da Trgovački sud u Splitu u listopadu 2013. prihvati predstečajnu nagodbu Dalme Brzet. A povrat 25,8 milijuna kuna kredita, dogovoreno je, riješit će se kroz predstečajne nagodbe drugih tvrtki- Dalme i Dalmine. I u slučaju Dalme Brzet država se pokazala neuobičajeno velikodušnom: Ministarstvo financija odreklo se 70 posto svojih potraživanja. Od ukupno četiri milijuna kuna, oproštena su tri milijuna kuna poreznog duga, a preostali milijun država će dobivati u ratama naredne četiri godine. Većina ostalih vjerovnika namirila se u 100-postotnom iznosu, pa je nejasno zašto to nije učinila i država, koju bi se sada moglo prozvati i zbog nezakonita davanja potpora.
Tko će dobiti Brzet?
Zašto je država u predstečajnim postupcima Dalme i njezinih tvrtki kćeri povukla toliko neobičnih poteza? Poznavatelji situacije upozoravaju na zanimljive detalje. O predstečajnim nagodbama odlučuje Savjetodavno vijeće. Navodno je njegov predsjednik i pomoćnik ministra financija, Branko Šegon, sjedio na svakoj sjednici vijeća posvećenoj Dalmi, iako to inače ne radi tako često. Sugovornici iz turističkog sektora podsjećaju da je Šegonova obiteljska tvrtka Facta vera dobila znatan kredit kod Hypo banke za svoj hotel Korkyra u Vela Luci i teško ga servisira. Navodno je taj kredit reprogramiran, a što otvara mogućnost da je time napravljena usluga koju treba vratiti, možda baš angažmanom pri prebacivanju Dalme Brzet u državni portfelj, odakle bi kasnije ta tvrtka bila privatizirana. I to nakon što joj Ministarstvo financija otpiše milijunska potraživanja.
Zaobišli Ministarstvo turizma
Nisu ih pitali o planu restrukturiranja
Iako je riječ o tvrtki iz turističkog portfelja, suprotno uvriježenoj praksi, u ovom je slučaju zaobiđeno Ministarstvo turizma, što su nam potvrdili u tom ministarstvu. "Radna skupina formirana pri Ministarstvu turizma nije razmatrala ni ocjenjivala prijedlog Plana restrukturiranja društva Dalma Brzet d.o.o. u postupku predstečajne nagodbe", rečeno nam je. To je bio ujedno jedini odgovor koji smo dobili od državnih institucija. U Ministarstvu financija rečeno nam je samo da su "javni podaci dostupni na web stranici Fine". Nismo dobili odgovor na niz poslanih pitanja, primjerice, zašto je država ušla u vlasništvo nad Dalmom Brzet, niti što namjerava s tim udjelom učiniti.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.dobar članak, kroz detalje se može vidjeti zašto marksisti sprječavaju svaku privatizaciju čistim novcem privatnika koji nemaju veze s politikom, tj. pravih privatnika.
pravi privatnici ne mogu privatizirati ništa, sve se čuva za političke jatake, bio to šegon, todorić ili tko drugi. doista je perverzno todorića ili šegona nazivati privatnicima ili poduzetnicima; bez stalnog državnog protežiranja oni bi bilo nitko i ništa, ovako cijeli je državni aparat podređen osobnim interesima njih i partijskih skupina koje ih podupiru.
Malo sam ovo analiziraio i usporedio sa privatizacijom kroz predstečajnu nagodbu Hotela Živogošće.
Država ovdje sa 7,2 milijuna kuna ulazi u vlasništvo hotela sa 88 soba i dobiva 25% dionica. Svedeno na 100% vlasništva to bi bilo 28,8 milijuna kuna, što daje da vrednuje 43.600 Eura po sobi.
Kod Hotela Živogošće Todorićev KHA ulazi sa 21,7 milijuna kuna u vlasništvo hotela sa 462 sobe i autokamp veličine 10 hektara i dobiva 88% dionica. Svedeno na 100% vlasništva to bi bilo 25 milijuna kuna, što daje ovdje država vrednuje svega 7.200 Eura po sobi + dobiju autokamp veličine 100.000 m2 gratis.
Interesantno da onda imamo članak koji govori da je predstečajna Dalme loša, a šuti se kod ovakvih pljačkaških privatizacija umotanih kroz predstečajne nagodbe.
Ma hajte, molim Vas! Rekla bi jedna.
Ovo je puno bolje rješenje nego da su izvršili netransparentnu privatizaciju kroz predstečajnu nagodbu kao u slučajevima Htp Korčula, Hoteli Živogošće i Hoteli Podgora.
Ovo je pravi put, sanirati i onda privatizacija po tržišnim uvjetima.
Pretpostavljam da je ovo naručeni članak od potencijalnog investitora koji bi ovoj cijeni države za 25% vlasništva uspio po do sada sprovedenim privatizacijama kroz predstečajne dobiti preko 50% vlasništva.
Sada kad će morati ići transparentna privatizacija po tržišnim uvjetima nekim strukturama to ne odgovara pa se naručuju ovakvi članci.
nemojte zaboraviti da je brko milicajac i to zadužen za “privredni “kriminal 80 u sup-u splitu. to je perkovićeva škola i očigledno je sa svima povezan.
cijela ova priča oko njega je rat struja za turistički portfelj fonda.
već je jedan ministar otišao, ostojić iz turizma pa bi moglo biti još potresa.a navodno je i linić po lupom.sprema mu ga mili-vanili.
Uključite se u raspravu