Međunarodna konferencija za pronalaženje političkog rješenja krize u Siriji, na kojoj će se prvi put za istim stolom naći predstavnici vlasti i oporbe, počinje u švicarskom Montreuxu 22. siječnja.

Održat će se pod okriljem UN-a, a glavni su joj inicijatori SAD, Rusija i UN-ov mirovni izaslanik za Siriju Lahdar Brahimi. Oni su mjesecima ulagali ogromne napore kako bi za pregovarački stol doveli obje sirijske zaraćene strane. Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon kazao je kako bi bilo "neoprostivo propustiti ovu prigodu" za završetak trogodišnjeg rata u kojem je više od 100 tisuća ljudi izgubilo život, a 9,5 milijuna ih je moralo napustiti svoje domove.

Američko-ruska inicijativa

U svibnju 2013. američki državni tajnik John Kerry i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov usuglasili su se da će pokušati obje strane dovesti za pregovarački stol kako bi se okončalo krvoproliće. Kerry je tada rekao da je alternativa "pad Sirije u ponor i kaos". Međutim, prvi pokušaji organiziranja konferencije nisu urodili plodom.

Inicijativa je dobila zamah nakon kemijskog napada u predgrađu Damaska 21. kolovoza 2013. u kojem su živote izgubile stotine civila. Mjesec poslije Vijeće sigurnosti UN-a jednoglasno je usvojilo rezoluciju 2118 kojom se zahtijeva uništenje sirijskog kemijskog naoružanja i poziva na održavanje "međunarodne konferencije o Siriji, što je prije moguće, kako bi se provele odredbe Ženevske izjave".

Ženevska izjava

Ta izjava objavljena je 30. lipnja 2012. u Ženevi nakon sastanka UN-ove akcijske skupine za Siriju. Njome se poziva na hitan prekid sukoba i uspostavu prijelazne vlade s punim izvršnim ovlastima koja će biti sastavljena od predstavnika vlasti i oporbe uz obostrani pristanak.

Poziva se nadalje na nacionalni dijalog svih skupina i segmenata sirijskog društva, održavanje slobodnih i višestranačkih izbora, reviziju ustavnog poretka i zakonskog sustava te na puno sudjelovanje žena u tranzicijskom procesu.

Sirijska vlada

Sirijska je vlada 27. studenoga 2013. objavila da će sudjelovati na Ženevi II, ali je naglasila "da svoje ovlasti neće predati nikome". Beskompromisna izjava sirijskog ministarstva vanjskih poslova navodi da sirijski predsjednik Bašar al-Asad šalje izaslanstvo u Švicarsku kako bi zagovaralo "interese sirijskog naroda, prvo i pogotovo eliminaciju terorizma". Sirijski dužnosnici Asadove protivnike rutinski nazivaju teroristima.

Sirijska je vlada također kritizirala Britaniju i Francusku za stajalište da Asad nema što raditi u sirijskoj budućnosti, a to je stav i najveće oporbene grupacije, Sirijske nacionalne koalicije (SNK). "Naš narod neće nikome dopustiti da mu ukrade ekskluzivno pravo odlučivanja o svom vodstvu", kaže sirijsko ministarstvo vanjskih poslova. Bašar al-Asad je odvojeno najavio da bilo kakav sporazum postignut na pregovorima mora biti odobren na referendumu, iako je posve nejasno kako bi ga s obzirom na stanje na terenu bilo moguće organizirati.

Sirijsko izaslanstvo vodit će ministar vanjskih poslova Valid al-Mualem.

Sirijska oporba

Nakon dugog premišljanja, unutarnjih trvenja i dubokih podjela, SNK je samo nekoliko dana prije početka konferencije odlučio na njoj sudjelovati. Najveći je razlog pritisak kojem su koaliciju izložili njihovi zapadni i arapski saveznici. Zbog neslaganja oko toga sudjelovati ili ne, koalicija se zamalo raspala.

Druge sirijske oporbene političke skupine odbacile su pregovore i objavile da ne priznaju autoritet SNK-a. Glavni im je problem što kao uvjet za održavanje pregovora nije postavljeno isključenje Bašara al-Asada iz bilo kakve prijelazne vlasti.

Na bojištu, zapovjednik Slobodne sirijske vojske, koja se bori protiv Asada s podrškom Zapada, kazao je da iz istog razloga predstavnici njemu lojalnih snaga neće ići u Švicarsku. To ne pada na pamet ni Islamskoj fronti, moćnom savezu islamističkih pobunjenih skupina, koja bilo kakvo sudjelovanje na Ženevi II smatra izdajom.

Oporbeno izaslanstvo vodit će predsjednik SNK-a Ahmad Džarba.

Rezultati

Iako organizatori tvrde da je ovo najbolja prilika da se prekine krvoproliće i popravi vrlo loša humanitarna situacija u zemlji, vrlo je teško očekivati da će Ženeva II postići ikakav uspjeh. Nimalo neočekivano glavni su kamen smutnje različiti pogledi na proces tranzicije. Dva glavna protagonista imaju nepomirljive ciljeve. Sirijski režim je višekratno ponovio da odlazak Bašara al-Asada ne dolazi u obzir, a SNK smatra da Asad ne smije imati nikakvu ulogu u prijelaznoj vlasti. Iako su prošle tri godine od početka sukoba nijedna strana nije učinila ni najmanji korak prema mogućem kompromisu.

U Damasku je prije nekoliko dana sirijski ministar Ali Hajdar izjavio da se u Švicarskoj neće dogoditi ništa. "Ne očekujte ništa od Ženeve II. Ni Ženeva II, niti Ženeva III ili Ženeva X neće riješiti sirijsku krizu. Rješenje je počelo i nastavit će se vojnim uspjehom države", rekao je.

Čak i da se postigne neka vrsta političkog dogovora, bit će ga doslovno nemoguće primijeniti na terenu jer nijedna oružana grupacija pregovorima ne pridaje nikakvu važnost. Zato će mnogi kritizirati konferenciju kao beznadno gubljenje vremena, ali zapadni političari, svjesni da nema dobrih vojnih opcija na terenu i da se Asadov režim neće urušiti sam od sebe, smatraju da je Ženeva II jedini način da osiguraju da nužno potrebna humanitarna pomoć stigne do milijuna izbjeglih u teškoj situaciji i da, na dulji rok, urodi rezultatima koji će smanjiti nasilje i dovesti do mira u zemlji.

Na pregovorima će sudjelovati četiri organizacije (UN, EU, Arapska liga i Organizacija islamske konferencije) i više od trideset zemalja iz regije i svijeta. Hrvatska nije među njima.