Nakon što je tim iz Varaždina, Machina Arcana, preko Kickstartera u prosincu zaključio najuspješniju hrvatsku crowdfunding kampanju dosad, prikupivši čak 800 tisuća kuna ili 143 tisuće dolara svježeg kapitala, otvorili su tvrtku u Hrvatskoj i planiraju nove poslove, doznaje Poslovni dnevnik.

Nagovještaj je to novog investicijskog trenda u Hrvatskoj, koji se već snažno ukorijenio u Sloveniji.Tamo mladi poduzetnici novac za ostvarenje svoje ideje više ne traže u vlastitoj čarapi, od obitelji, prijatelja ili banke. Zbog financijske situacije nisu im pretjerano skloni ni poslovni anđeli, a za VC fondove  sa svojim idejama i planovima premali su i previše rizični. Stoga su se okrenuli crowdfunding platformi Kickstarteru.

Slovenskim stopama
Juraj Bilić, voditelj projekta Machina Arcana, kaže da su i oni zahvaljujući Kickstarteru dobili šansu da ostvare svoju ideju, ali i mnogo više.Kickstarter im je istodobno poslužio za niz stvari: promociju proizvoda, testiranje interesa tržišta, prvu prodaju i za formiranje ciljane zajednice kupaca za ponudu budućih proizvoda."Nismo na taj način samo došli do početnog kapitala, već smo izravno na tržištu dobili i potvrdu da za naš proizvod postoje kupci koji su ga spremni kupiti, a k tome imamo i ime koje je na najboljem putu da postane svjetski brend", kaže Bilić.

Poduzetnika poput Bilića u Hrvatskoj i regiji sve je više. No, za razliku od onih iz Hrvatske, Srbije, BiH te drugih država jadranske regije, koji se u crowdfundingu moraju sami snalaziti, u Sloveniji su se mladi poduzetnici povezali u inicijativu Slovenia Coworking.Luka Piškorič, voditelj i suosnivač te inicijative, nedavno je boravio u Zagrebu, gdje je predstavio rezultate incijative koja je prerasla u svojevrstan inkubator za nove tvrtke."Mi smo savjetovali i pomagali u realizaciji kampanja za gotovo sve projekte iz Slovenije koji su na Kickstarteru postigli zamjetan financijski uspjeh prikupivši ukupno 1,4 milijuna dolara (ili 7,9 milijuna kuna)", kaže Piškorič.Njegova inicijativa daje sve bolje rezultate, pa je tako najuspješniji slovenski crowdfunding projekt, ujedno onaj posljednji, zaključen u studenome. Za projekt kojem je cilj napraviti FlyKly, kotač koji bilo koji bicikl pretvara u električni, istoimeni je tim prikupio čak 3,9 milijuna kuna.

Kao i u slučaju hrvatske Machine Arcane, zainteresirani kupci donirali su timu sedam puta više novca nego što je tražio za realizaciju ideje. Slično kao i kod hrvatske Machine Arcane, projekt je podržalo oko dvije tisuće ljudi iz svih dijelova svijeta.Domišljati su slovenski inovatori i poduzetnici, osim za FlyKly, preko Kickstartera dosad prikupljali novac za sve, od dodataka za iPhone do drvenih dildoa nazvanih Dee Lee Doo. Tako su naučili i da neke ideje, koliko god bile neobične i time jednostavne za promociju, ne moraju ujedno biti i financijski uspješne. Upravo se ideja drvenih dildoa pokazala kao jedna od takvih, neuspješnih projekata. Taj je projekt prikupio tek trećinu traženog iznosa od 10 tisuća dolara.

Prava platforma
U Hrvatskoj je u posljednje tri godine kroz crowdfunding do kapitala pokušalo doći gotovo sto projekata, navodi se u istraživanju portala Crowdfunding.hr koji vodi Hrvoje Hafner, osnivač prve domaće crowdfunding platforme Doniralica.hr-a. Hafner navodi da je prije tri godine takvih projekata bilo samo pet, godinu kasnije već više od 20, a lani oko 40.Prema njegovu istraživanju, prvi projekt iz Hrvatske koji je prikupljao novac preko crowdfundinga bio je "Predators reside in your living room" koji je 28. travnja 2011. pokrenut na platformi Indiegogo. Sve dosad Indiegogo je Hrvatima ostao najpopularnija platforma za crowdfunding. Možda i zbog toga što, za razliku od Kickstartera, koji je globalno popularniji, dopušta da tim za svoj projekt pokupi sav prikupljeni novac neovisno o tome je li skupio onoliko koliko je sebi zadao ili ne.

Prema Hafnerovu istraživanju, preko Indiegoga je novac skupljalo 48 projekata iz Hrvatske, preko RocketHuba deset, Kickstartera tri, Poziblea dva i preko Ululea jedan.Yvesa Taqueta, Balgijac koji živi u Hrvatskoj i koji je preko europske crowdfunding platforme namijenjene nezavisnim projektima, Ululea, organizirao ljetos u Komiži glazbeni festival nazvan Goulash Disko Festival, kaže da je ključ uspjeha ne samo dobro pripremiti kampanju i odraditi je, već i pronaći pravu platformu."Želio sam skupiti pet tisuća eura kako bih mogao organizirati glazbeni festival u Hrvatskoj i logično je bilo da za prikupljanje novca izaberem onu platformu koju posjećuje moja ciljna skupina, a to su mladi iz Europe i tako sam došao do Ululea", objašnjava Taqueta.

Strelovit rast
I dok se u Hrvatskoj tek očekuje pokretanje prve crowdfunding platforme Doniralice, prema Crowdfunding Industry Reportu, u svijetu je lani bilo aktivno više od tristo crowdfunding platformi preko kojeg su startupi skupili 5,1 milijardu dolara početnog kapitala. Usporedbe radi, godinu prije skupili su 2,7 milijardi, a 2011. samo 1,5 milijardi dolara.Najviše se kapitala na taj način prikupilo u SAD-u i Europi. Na Europu se odnosi više od trećine, a na SAD 59 posto prikupljenog kapitala. To je ujedno razlog zbog kojeg su vlada SAD-a i Europska komisija počele pripremati zakonski okvir za crowdfunding.Iz Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfe) kažu da crowdfunding u Hrvatskoj zasad nije zakonski reguliran. Čeka se, naime, što će odlučiti Europska komisija, koja je od listopada 2013. do Nove godine vodila javnu raspravu o crowdfundingu.Komisija navodi da je u EU 2012. godine venture capital tržište palo na tri milijarde eura, IPO-i na 16,5 milijardi eura, ali je zato crowdfunding narastao 65 posto, na 735 milijuna eura, i očekuje se daljnji rast.No, postoji i drugi razlog zbog kojeg EK želi potaknuti razvoj crowdfundinga u EU.

"Male i srednje tvrtke u EU uglavnom se financiraju preko banaka, a otkako je izbila financijska kriza, banke su zavrnule pipu tom djelu gospodarstva, što je male i srednje tvrtke pogodilo mnogo više nego velike kompanije", piše EK. Dodaje da su male i srednje tvrtke dobivale kapital i od VC fondova, ali mnogo rijeđe. U 2012. tako je do kapitala došlo četiri tisuće tvrtki koje su prikupile 3,2 milijarde eura. No, što su investitori bili sitniji, to je iznos ukupno investiranog novca rastao. Tako su poslovni anđeli u male i srednje tvrtke u istoj godini uložili gotovo pet milijardi eura, pa se Komisija pita koliko bi uložili obični građani, kojih ima još više nego VC fondova i poslovnih anđela.U SAD-u, gdje konzultacije o novoj regulativi vodi SEC, javna rasprava o crowdfundingu traje do 3. veljače. Tamo je glavni motiv za poticanje crowdfundinga zapošljavanje, odnosno očekivanih 1,5 milijuna novih radnih mjesta u idućih pet godina zahvaljujući mjerama koje potiču razvoj startupa. Kauffman Foundation, najveća američka zaklada posvećena poduzetništvu, proučavala je podatke od 1977. do 2005. te zaključila da su startupi u SAD-u u tom razdoblju u pravilu otvarali tri milijuna novih radnih mjesta godišnje, dok su starije, i u pravilu velike kompanije, paralelno smanjivale broj radnih mjesta po milijun godišnje.

Alternativne financije
I EU i SAD prepoznali su četiri osnovna tipa crowdfundinga: doniranje, nagrađivanje, posuđivanje i investiranje. S izuzetkom crowdfunding doniranja, koje je namijenjeno neprofitnim projektima koje vode umjetnici i udruge, preostala su tri oblika crowdfundinga namijenjena poduzetnicima.Kickstarter i Indiegogo najpoznatiji su primjeri crowdfunding nagrađivanja, gdje tim za svoj projekt prikuplja mnogo malih donacija i zauzvrat donatorima poklanja proizvod ili uslugu za koje skuplja ta sredstva. Poput testiranja tržišta za novi proizvod. Slično radi crowdfunding investiranje, ali tvrtke umjesto donacija primaju uplate za koje prodaju proporcionalan vlasnički udio. To je poput IPO-a za male i srednje tvrtke, a najaktivnije takve platforme u EU su Seedrs, CrowdCube i FundedByMe. Crowdfunding posuđivanje je pak alternativa bankarskim kreditima. Najpopularnije je u SAD-u, gdje ga rade platforme poput Kive i Prospera.

Optimističan početak

Doniralica skupila stotinjak prijava

Iako je najavljivano da će prva hrvatska crowdfunding platforma Doniralica početi s radom u prosincu, njezin osnivač Hrvoje Hafner kaže da bi to moglo biti uskoro. Objašnjava da najprije moraju pripremiti pilot kampanje. "Prijavilo nam se stotinjak projekata od kojih smo odabrali njih 15-ak s kojima radimo na pripremi kampanja", kaže Hafner. Doniralica radi na principu crowdfunding doniranja i namijenjena je isključivo projektima organizacija civilnog društva poput udruga. Hafner kaže da je najveći izazov te projekte predstaviti građanima i osigurati uspjeh kampanja.