Titula MBA (Master of business administration) u svijetu je jedna od najtraženijih titula među menadžerima. Iako je i u Hrvatskoj sve traženija, u akademskoj zajednici još uvijek nije adekvatno priznata.
Naime, MBA obrazovanje se u Hrvatskoj kategorizira kao "običan" diplomski, a ne poslijediplomski studij, odnosno magisterij, a čini se da se to neće promijeniti tako skoro. Ipak, privatni sektor titulu MBA priznaje i bez formalne verifikacije akademske zajednice, a onima koji je posjeduju sigurno će biti korisna referenca. O MBA programima i njihovim benefitima raspravljali su sudionici okruglog stola Edukacija: MBA kojega je u srijedu organizirao Poslovni dnevnik.
70posto
studija obično financiraju tvrtke
"Problem nije samo u nemogućnosti dobivanja zaslužene titule nakon završenog MBA studija u Hrvatskoj, već ni oni koji su ga završili vani, u Hrvatskoj ne mogu nostrificirati svoju diplomu. Oni koji su, primjerice, otišli u inozemstvo zbog stjecanja titule MBA, u Hrvatsku se vraćaju s istim stupnjem obrazovanja koji su imali i kad su otišli", ističe Zoran Đorđević, programski direktor u Cotrugli Business School dodajući kako je to jedan od razloga što, primjerice, u javnoj službi, gdje plaće ovise o kvalifikacijama, nema većeg interesa za ovakvim obrazovanjem iako im je ono prijeko potrebno. Srećom, u privatnom sektoru to nije slučaj, a značenje MBA-ja daleko je prepoznato i traženo među menadžmentom na svim razinama.
"U privatnom sektoru nije problem to što ga država administrativno nije priznala, jer MBA ima svoj kredibilitet i imidž koji je prepoznat u cijelom svijetu. Jedan od dugoročnih ciljeva i inicijativa udruge MBA Croatia je i ta da se MBA prizna kao poslijediplomski studij, no ne znamo koliko će nam za to trebati vremena i resursa", poručio je Aco Momčilović, predsjednik udruge MBA Croatia. Da u privatnom sektoru nema dvojbe oko priznavanja MBA-a smatra i Ana Mlinarić, specijalistica upravljanja ljudskim potencijalima u Styriji.
80posto
vrijednosti svake kompanije je u njenim ljudima
Slovenski primjer
"Iz perspektive privatnog sektora MBA je priznat bez obzira na verifikaciju akademske zajednice. Vjerujem da su akademskoj zajednici u Hrvatskoj ovakvi programi vrlo veliki izazov u smislu konkurencije, jer puno više odgovaraju potrebama privatnog sektora. Činjenica je da državni fakulteti rijetko produciraju kadar prilagođen potrebama privatnog sektora", kaže Mlinarić. I visokim školama je u interesu da se programi verificiraju prema svjetskim standardima te da se donese zakon o visokom školstvu kojim bi privatne škole dobile dopusnicu za izvođenje poslijediplomskih programa. Dolores Pušar Banović s RRiF Visoke škole kazala je kako su pokrenute inicijative da se promijeni status visokih škola u Hrvatskoj te najavila kako uskoro i sami namjeravaju pokrenuti MBA studij, iako za to neće čekati izmjene zakona. Hrvatska je, kazali su sudionici, među rijetkim zemljama u Europi u kojima se poslijediplomsko obrazovanje može dobiti samo na državnim fakultetima.
80posto
je maksimum školarine koju plaćaju tvrtke
Njima je pak, očito, u interesu da tako i ostane, jer će širenjem poslijediplomskih studija na privatna veleučilišta puno više truda i sredstava morati uložiti u razvoj programa, dovođenje kvalitetnijih kadrova, ali i u marketing. U susjednoj Sloveniji više nemaju takav problem, a država je već odavno dopustila privatnom sektoru da uđe u visoko školstvo. "Apsurdno je da je 20 minuta vožnje odavde, u Sloveniji, ova diploma priznata, a tu nije. No, pitanje je zašto netko uopće želi ići na MBA. Želite li to samo zbog priznate titule ili da biste razvijali i stjecali nova znanja ili doprinijeli razvoju kompanije. Važno je da industrija priznaje takvo obrazovanje, a poslovanje i industrija bi trebali biti iznad politike", smatra Ian Sutherland s IEDC Bled poslovne škole. Unatoč krizi, kaže, MBA je još uvijek vrlo tražen, ali troškovi su uvijek pitanje koje se povlači kada je u pitanju ulaganje u razvoj zaposlenika.
Više od edukacije
"Uvijek se kaže kako je razvoj ljudi skup, no veća je debata koliko je skupo ne razvijati svoje ljude", smatra Sutherland dodajući kako je važno da tvrtke prilikom slanja svojih zaposlenika na ovakve programe budu svjesne da ih, osim financijski, moraju podržavati i na druge načine. Poslodavci moraju biti svjesni da će im pohađanje takvog studija oduzeti puno vremena i da će pri tome možda morati izostati s posla. Osim toga, tvrtke bi vrlo promišljeno trebale birati zaposlenike čija znanja žele unaprijediti i dodatno ih educirati kako bi, uostalom, doprinijeli i daljnjem razvoju tvrtke.
"U Styriji Hrvatska strateški pristupamo razvoju menadžera u skladu s našom poslovnom strategijom. Vrlo pažljivo planiramo programe i mislimo da bilo kakvoj promjeni poslovanja ili rasta mora prethoditi razvoj. Osim što u menadžere ulažemo kroz MBA, planiramo i organiziramo lidership akademije u suradnji s ekspertima u tom području. Ljudima koji su ključni za provođenje promjena omogućujemo da budu sustavno educirani i za to imaju našu podršku. Razvojni programi su više od same edukacije menadžera, jer oni u tvrtku unose nove vještine, znanje, ali i način razmišljanja", ističe Mlinarić, no dodaje da je bitno i da zaposlenik bude motiviran za dodatno usavršavanje. Uostalom motiviran zaposlenik će postići puno bolje rezultate na studiju. Prema iskustvima sudionika okruglog stola, najmotiviraniji su ipak oni koji studij plaćaju sami, posebice ako se radi o plaćanju putem kredita.
20posto
školarine financiraju zaposlenici, jer su tako motiviraniji za studij
A takvih je sve više. Osim toga, sve više tvrtki ne financira cjelokupnu cijenu studija, već 70 ili 80 posto, jer smatraju da će zaposlenici tako više biti motivirani za uspjeh. U konačnici, kada se odluče za MBA, ostaje im odlučiti koji od programa izabrati. Tu će veliku ulogu odigrati program koji neki studij nudi, kvaliteta profesora ili imidž studija. Uostalom, bitno je gdje polaznik namjerava graditi svoju karijeru i prema tome odabrati studij na kojem će moći stvoriti mrežu ljudi koji će mu biti od koristi u smislu razmjene iskustava i znanja ali i poznanstava. Nemalu ulogu u odabiru zasigurno igra i cijena, no ona je, tvrde sudionici, mali ulog u odnosu na benefite. "Svaka kompanija tvrdi da je 80 posto njihove vrijednosti u ljudima, no kada treba uložiti u njih, stvari se mijenjaju. Moraju postati svjesni da će takvo ulaganje višestruko premašiti investiciju", zaključuje Đorđević.
Koristi MBA programa
Osim stručnog znanja dobiva se i networking
Osim stjecanja stručnih znanja i vještina, ono što MBA programi često ističu kao svoju prednost jest i takozvani networking, odnosno povezivanje polaznika koji za vrijeme i nakon studija razmjenjuju svoja znanja i iskustva. "Iz osobnog iskustva mogu reći da je ogromna količina informacija koje sam saznao na studiju došla iz neformalnih razgovora, iz networkinga koji se nastavlja i iza studija. Razmjena iskustava različitih ljudi je jako važan segment stoga smatram da je važno njegovati udruge alumnija koje će to i omogućiti", poručio je Momčilović.
Izjave sudionika
Kompanije tvrde da je 80 posto njihove vrijednosti u ljudima, no prije će uložiti u novi vozni park nego u ljude. Poslodavci moraju postati svjesni da će benefiti ulaganja u obrazovanje zaposlenika višestruko premašiti tu investiciju.
Zoran Đorđević, Cotrugli Business School
MBA se ne pohađa samo zbog priznate titule već da biste razvijali i stjecali nova znanja ili doprinijeli razvoju kompanije. Važno je da industrija priznaje takvo obrazovanje, a poslovanje i industrija bi trebali biti iznad politike.
Ian Sutherland, IEDC Bled
u privatnom sektoru MBA ima visoki kredibilitet i imidž koji je prepoznat u cijelom svijetu. Jedna od inicijativa udruge MBA Croatia je da se MBA prizna kao poslijediplomski studij, no ne znamo koliko će nam za to trebati vremena i resursa.
Aco Momčilović, MBA Croatia
U Styriji Hrvatska strateški pristupamo razvoju menadžera u skladu s našom poslovnom strategijom. Vrlo pažljivo planiramo programe i mislimo da bilo kakvoj promjeni poslovanja ili rasta mora prethoditi razvoj.
Ana Mlinarić, Styria
Sve visoke škole imaju interes da se njihov status promjeni i u tom smjeru su pokrenute neke inicijative. No nećemo čekati da se zakonski okvir promijeni već i prije toga planiramo pokretanje vlastitog MBA programa. To nam je logičan korak.
Dolores Pušar Banović, RRiF
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu