Nakon što je ministar financija Slavko Linić najavio izdanje obveznica između pet i sedam milijardi kuna u prvom polugodištu, domaći investitori se pozicioniraju na novo zaduženje.
Detalji izdanja još se bruse u Katančićevoj, no računajući da državi do lipnja dospijeva 3,8 milijardi eura obveza na tržištu se očekuju dva scenacija. Budući da od ukupnog iznosa čak 2,2 milijarde eura čine trezorski zapisi koje će se vjerojatno nastaviti refinancirati kao i dosada na novčanom tržištu, država bi pred investitore mogla već u veljači. Drugi scenarij ozbiljnije računa da će Vlada najprije pričekati opaske Europske komisije iz Bruxellesa i novi rebalans proračuna koji bi trebao otkriti na kojim će se rashodnim stavkama štedjeti što će posljedično odrediti kredibilnost javnih financija potom i cijenu duga. Bude li igrala na kartu ranijeg izdanja, obveznice će se realno ponuditi na domaćem tržištu u dogovoru s najvećim invesitorima.
46milijardi
kuna državi treba za servisiranje dugova i otplate deficita
Takvo bi rješenje Takvo bi rješenje moglo biti skuplje uzmu li se u obzir fiskalni rizici prije nego država predstavi konsolidacijski plan unutar Procedure prekomjernog deficita (PPD), a naši sugovornici smatraju da državi 'ne gori pod petama' jer je nepotrošen barem dio novca od 10-ak milijardi kuna dolarskog izdanja u studenom. Na tržištu ima dovoljno novca jer je likvidnost početkom tjedna dosegnula 7,6 milijardi kuna. S obzirom na slab rast kredita, opseg izdanja ovisit će o limitima zaduživanja prema državi koje su domaće banke dobile od matica.Ono što bi moglo poremetiti planove ministra Linića jest Standard & Poor'sova revizija hrvatskog rejtinga krajem idućeg tjedna, a koja stiže nekoliko dana uoči briselskih ocjena javnih financija. Upućeni kažu da je teško ocijeniti hoće li S&P, koji od kolovoza drži negativnu prognozu, konačno srušiti rejting s razine 'BB+' ili će se odlučiti na benevolentniji pristup te pričekati koliko će biti kredibilni prvi koraci Vlade prema Komisiji.
Sruši li S&P rejting, banke i ostali igrači dobit će bolju pregovaračku poziciju pri formuliranju cijene izdanja.U drugom scenariju država bi nadolazeća velika dospijeća, 650 milijuna eura u veljači i 500 milijuna eura euroobveznica u travnju, pokrila iz trenutnih rezervi likvidnosti, izdavanjem jeftinih trezorskih zapisa prije domaćeg izdanja obveznica u drugom tromjesečju. Poklope li se Vladini ciljevi konsolidacije s preporukama Europske komisije, drugi bi scenarij mogao omogućiti osjetno jeftinije refinanciranje. Kolika se cijena može očekivati ovisit će o iznosu kojeg se želi prikupiti i eventualnoj valutnoj klauzuli što ovisi o dospijećima države i investitora. Upućeni smatraju da je zbog ogromnih potreba za financiranjem realnije očekivati izdanje bližu sedam milijardi kuna. U slučaju čiste kunske obveznice rok dospijeća bio bi najvjerojatnije oko pet godina, dok bi se s valutnom klauzulom dospijeće moglo produljiti i do deset godina.
Prinos na obveznice
Ono što bi ministra financija, ali i premijera Zorana Milanovića trebalo brinuti jest cijena duga. U posljednje vrijeme pali su prinosi na dug zemalja europske periferije, ali ne i Hrvatske. "U odnosu na okruženje Hrvatska je ružno pače; Slovenija i Mađarska bilježe rast cijena obveznica i pad prinosa u posljednja dva tjedna, no ne i mi", upozorava Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta. Na desetogodišnju dolarsku obveznicu prinos do dospijeća trenutno je 5,6 posto, dok na usporedivo izdanje Slovenija plaća 5,22 posto, a mađarski dug je više od jednog boda nižoj razini od hrvatskog. Na tržištu se stoga očekuje da bi investitori zahtijevali najmanje oko 5 posto prinosa na kunsku, odnosno oko 5,5 posto na valutno indeksiranu obveznicu. Problem je u lošim ekonomskim indikatorima, Hrvatska je na 'brisanom prostoru' jer je ostala jedina zemlja u okruženju koja bilježi pad industrijske proizvodnje, izostanak gospodarskog rasta i rapidni rast javnog duga, ističe Lovrinčević. Za servisiranje dugova i otplate deficita država ove godine mora pronaći 46 milijardi kuna. Javni dug središnje države dosegnuo je 65 posto BDP-a, a dodaju li se računici HAC i HBOR udio duga u BDP-u raste na 80 posto.
Rast BDP-a
Uzme li se u obzir da na dug prosječno država plaća između pet i šest posto prinosa samo za servisiranje kamata Hrvatska bi trebala imati najmanje godišnje 4,5 posto, odnosno korigirano za inflaciju, najmanje tri posto stopu rasta BDP-a, kako bi bila u mogućnosti samo pokriti rastuće kamate ne dirajući u glavnicu.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Sorry na gramatici i drami,. ali tako jest i točka.
Gospodin Linić se ponaša kao Alfa i Omega ekonomskog spasa Hrvatske . Taj nikog ne pita za mišljenje i sve što izgovara je bahato i samodopadno lizanje. vlastite guz ….
Nepristojno ?
A to što on i njemu slični već više od 20-tak godina jest pristojno ???
Apsurdno je da cijela garnitura saborskih zastupnika svih ovih godina igraju šah , razlika je samo što promjene “boje figura” , a narod je u šah -mat poziciji.
Nisam vjerovala da postoje ovakvi autokrati , fanatici , i doista bolesni ljudi ( virus zvan pohlepa + narcizam + kleptomanija ) ,ali prevarila sam se. Ni u teorije zavjere a čini mi se da ispuštaju nekakve otrove u atmosferu koji imaju za posljedicu slijepu poslušnost i čine od nas đankije ovisne o njima samima….
Hrvati su , ali svi hrvati Trnoružice. Uspavani. Nitko da se buni zbog stanja nacije.
REVOLUCIJA !!!
PO MOM MIŠLJENJU JEDINO LOGIČNO RJEŠENJE….JER SVI ONI SINIŠE OGROMNE MIROVINE SJEDEĆI U SABORU I JEDU TAMO BESPLATNO , DEBLJAJU SE I PIJANI LAPRDAJU O ZAKONIMA PROTIV NARODA .
GOSPODO, KAKO VAS NIJE SRAMOTA I BOJITE LI SR BOGA ???
Ne ide Linić o nista, to će sve platiti hrvatski porezni obveznici.
Plaća se debela birokracija koja postoji da bi dizala ruke i bacala pravovaljane listiće prilikom glasanja za parlament.
To su ti novci i tamo idu, kupovanje političkih bodova.
Krkani.
Račun bez krčmara
Tekstu nedostaje kontekst i dinamička perspektiva.
Naime, kada državi ode rejting u “junk”; povratak je jako, jako težak. Unutar tri godine – po statistikama MMF-a -svaka od njih se obrati MMF-u za pomoć.
Drugo, kod posljednjeg izdanja obveznica prinos je već prešao 6%. I odavde je povratak jako, jako težak. Mnogo je vjerojaniji daljnji rast prinosa prema 6,5 i 7%. O tome podtoje statistike primjera drugih država. Dakle naivno je očekivati da S&P neće i opet smanjiti rejting Hrvatske. Čak kada to sada i ne bi učinio, učinio bi to kod slijedeće revizije (sjetimo se naivnog samoobmanjivanja o “nužnosti očuvanja kreditnog rejtinga” da ne “ode” u subinvesticijski rejting).
Riječju, Hrvatska je i dalje na “klizavici”. Možda ponekad malo i zastane, ali onda nastavi dalje klizati prema momentu kada se više neće moći zaduživati na tržištima kapitala i kada će morati zatražiti pomoć.
A onda počinje “klasika” prema primarnom budžetskom suficitu u organiziranoj prisili “trojke”.
Da ne duljim, evo jedan pogled u dinamičkoj perspektivi:
“Current account deficits across the region have significantly shrunk to fit. Even Serbia has seen its 10 per cent of GDP current account deficit in 2012 contract to perhaps 3-4 per cent this year. The region’s external financial position appears much more sustainabčle now than in 2008/09 and public finances are in much better order – although Croatia and Serbia do need to do much more on this front than the others“.
Rising stars of the CEE, FT january 15th, 2014
Eh, kada barem ne bi bilo tog prokletog current account deficita…
Uključite se u raspravu