Mnoge hrvatske tvrtke svjesne su važnosti poslovne edukacije za opstanak na tržištu. Međutim, praksa u mnogima od njih pokazuje kako poslovna edukacija na ljestvici prioriteta zauzima jedno od zadnjih mjesta, piše internetski portal posao.hr.

Male tvrtke i obrtnici zaokupirani su problemima naplate, prevelikih državnih nameta, blokiranim računima i općenito govoreći preživljavanjem na tržištu. U borbi za goli opstanak poslovna edukacija za njih nalik je na neku preskupu i nebitnu ezoteričnu i mističnu filozofsku doktrinu koja se propovijeda u visokim akademskim kuloarima."S druge strane, male tvrtke i obrtnici upravo su ti koji, kada se odluče na edukaciju, znaju točno ono što žele učiti i koja su im znanja bitna. Vlasnici takvih poduzeća svojim će zaposlenicima ali i sebi pružiti bitna specijalistička znanja kako bi bili ukorak sa modernim trendovima u njihovoj djelatnosti", piše portal posao.hr.

Velika i srednja poduzeća
Sistematsko i kontinuirano ulaganje u poslovnu edukaciju danas se u Hrvatskoj vezuje uglavnom za velika i srednje velika poduzeća. Neka od njih možemo slobodno nazvati i šampionima organizacijskog učenja, jer su u edukacijskim trendovima već 15-akgodina uz sami bok zapadnih država. "Mnoge od njih stvorile su prave male interne akademije u kojima polaznicima pružaju multidisciplinarna znanja od financija, prodaje, ali i nekih soft vještina kao što su motivacija zaposlenika, vještine vođenja ljudi i sl. Njihovi zaposlenici isto tako česti su polaznici eksternih MBA programa, a vrlo često su spremni dovesti i strane predavače kako bi išli ukorak sa novim specijalističkim spoznajama", piše portal posao.hr.

Problemi sa kojima se susreću ovakve kompanije, osobito njihovi menadžeri ljudskih resursa, su nedostatak spoznaje srednjeg i visokog menadžmenta o tome koja je edukacija bitna za njihove sektore. Ljudski resursi vrlo često muku muče sa godišnjim planovima edukacije kadrova, polupraznim i nedorečnim tablicama koje im se nakon mjeseci čekanja vraćaju od strane direktora pojedinih sektora. Oni bi nešto iz marketinga i upravljanja robnim markama, ali što konkretno ne znaju niti sami, znaju se žaliti menadžeri ljudskih resursa. Zato su vrlo često prisiljeni sami kreirati specijalističke edukacije, napraviti detaljne programe i ponuditi ih kao takve pojedinim direktorima sektora.Drugi problem sa kojim se suočavaju velike kompanije je i vrlo česta rotacija zaposlenika, osobito nižeg i srednjeg menadžmenta. Ulagati u zaposlenika koji će u prosjeku nakon tri godine prijeći u neku drugu tvrtku zaista je jalov posao. Mnogi zaposlenici zato i ne žele edukaciju, jer ona vrlo često sa sobom nosi i ugovornu obvezu ostajanja u tvrtki. Neke zaposlenike čak niti mogućnost naknadnog plaćanja odslušanih seminara i treninga neće spriječiti u namjeri da napuste tvrtku.

Menadžeri ljudskih resursa vrlo su često u dilemi, da li stvarati zvijezde-menadžere ili zvijezde edukacijske programe. Ako se uzme u obzir da je potreba dugoročnog planiranja karijere sve više nasušnja potreba mnogih velikih tvrtki, uz dobru plaću kvalitetna individualna edukacija postaje dodatna motivacijska poluga za stvaranje dobrog radnog mjesta.Unazad desetak godina, svijest o potrebi dodatnog učenja postala je osobito bitnom za mlađe i srednje naraštaje. Mnogi od njih posegnut će za dodatnom edukacijom koju nude različite poslovne škole, kroz verificirane programe ali i pojedinačne seminare i treninge. Najveća je potražnja za specijalističkim znanjima, npr. edukacija za menadžera ljudskih resursa, menadžera u odnosima sa javnošću, prodajne i financijske vještine, raznorazna posredništva u prodaji, dodatni tečajevi stranih jezika, osnovnih i naprednih kompjuterskih vještina. Međutim i MBA programi postali su vrlo traženi dio hrvatske poslovne svakodnevice.

Traženje publike
One ezoteričnije edukacije, kao što su vještine vođenja ljudi, emocionalna inteligencija, motivacija ali i osobni razvoj još uvijek traže svoju publiku i mnoge edukacijske kuće za sada su prisiljene inkorporirati takve sadržaje u sklop svojih specijalističkih edukacija. Iako takve edukacije nisu jeftine, mnogi Hrvati spremni su sami financirati svoje školovanje, a mnoge od njih šalju i tvrtke, za koje je ovakav način edukacije troškovno efikasniji od organiziranja tzv. "in-house" seminara u samoj tvrtki.Potražnja za edukacijom izazvala je pravu poplavu edukacijskih kuća koje nude svoje programe na tržištu. Strani i domaći predavači, poznati i manje poznati, traže svoje mjesto pod hrvatskim edukacijskim suncem i Hrvatska je zemlja koja se može pohvaliti da i po pitanju eksternih edukacija slijedi vrhunske zapadnjačke trendove.Unatoč svim izazovima sa kojima se hrvatsko tržište poslovne edukacije suočava, bitno je naglasiti pozitivnu stranu u edukacijskom trendu, a to je da sve više pojedinaca i tvrtki smatra edukaciju bitnim i nužnim dijelom svog poslovnog razvoja. Bitno je isto tako naglasiti napore i kvalitetu mnogih edukacijskih kuća koje se trude u Hrvatsku donjeti nove trendove i tako je učiniti spremnom za suočavanje sa globalnim trendovima.

Svjetski primjer

Učenje slušanja ljudi

Mnogi prestižnio svjetski fakulteti koji ujedno nude i MBA programe, kao što su MIT, Wharton ili Yale, suočavaju se sa problemom da su znanja koja oni pružaju nedovoljna i nebitna modernim menadžerima. Velike tvrtke koje zapošljavaju polaznike takvih programa vrlo često se žale kako takvim menadžerima nedostaju vještine vođenja ljudi, timskog rada i sposobnosti inovativnog razmišljanja. Zato su mnoge poslovne škole počele uvoditi obavezne predmete iz disciplina kao što su aktivno slušanje, retoričke vještine jasnog i uvjerljivog nastupa, vještine rada u timu, te dodatne etičke discipline kao što su programi mikrofinanciranja kako bi se smanjilo globalno siromaštvo. Na poslovnoj školi sveučilišta Yale, studenti od prve godine slušaju predmete dugoročnog planiranja karijere, u sklopu kojega uče i kako se nositi sa stresorima gubitka posla i starenja.