Hrvatska je na ovogodišnjoj ljestvici ekonomskih sloboda, koju američka neoliberalna Zaklada Heritage izrađuje u suradnji s The Wall Street Journalom, zauzela 87. mjesto, uz vrijednost odgovarajućeg indeksa na razini svjetskog prosjeka.

Hrvatska je tako kliznula s prošlogodišnjeg 78. mjesta na ljestvici koja je obuhvaćala 185 zemalja, u odnosu na ovogodišnjih 186. Zadržala je status umjereno slobodnog gospodarstva.

Američka Zaklada Heritage bliska je republikancima i cilj joj je promocija konzervativnih političkih stajališta i neoliberalne ekonomske doktrine s naglaskom na slobodi poduzetništva, ograničavanju uloge države u redistribuciji bogatstva i očuvanju "tradicionalnih američkih vrijednosti".

U jubilarnom, 20. godišnjem izvješću zaklade, Hrvatska je zabilježila ukupno 60,4 boda, 0,9 boda manje nego prošle godine. Time je u razini svjetskog prosjeka koji iznosi 60,3 boda ali i dalje zaostaje za ostalim gospodarstvima u nastajanju u regiji i za regionalnim prosjekom koji iznosi 76,1 bod, ističu autori.

Pogoršanje je zabilježeno u šest od ukupno 10 ekonomskih sloboda, uključujući "kontrolu javne potrošnje, fiskalnu i monetarnu i slobodu poslovanja", ističe se u izvješću.

Najizrazitije pogoršanje zabilježeno je u kategoriji fiskalne slobode, koja zajedno s javnom potrošnjom spada u skupinu ekonomskih sloboda objedinjenih pod nazivom "uloga države". Podindeks fiskalne slobode smanjen je šest, a onaj javne potrošnje 2,9 bodova.

Negativni trendovi zabilježeni su i u skupini "regulatorne efikasnosti", uz pad indeksa slobode poslovanja za 1,6 bodova, te indeksa slobode rada za tri i monetarne slobode za 1,9 bodova.

Najbolji rezultat Hrvatska pak bilježi u skupini sloboda povezanih s "otvorenim tržištem", gdje je podindeks slobode ulaganja uvećan za pet bodova. Podindeks financijskih sloboda ostao je nepromijenjen, dok je onaj slobode trgovanja smanjen za 0,1 bod.

U skupini nazvanoj "pravna država" Hrvatska bilježi poboljšanje podindeksa slobode od korupcije, za 1,1 bod, dok onaj je povezan s vlasničkim pravima stagnirao.

"U 20 godina sastavljanja izvješća indeks ekonomskih sloboda u Hrvatskoj porastao je 12,4 bodova, a posebno velik skok zabilježen je u kategoriji otvorenog tržišta iskazanog u slobodi ulaganja, trgovine i financijskoj slobodi", zaključuju u Zakladi Heritage.

Pogoršanje pak u promatranom razdoblju detektiraju u segmentu pravne države koju ugrožava korupcija. "Hitno su potrebne dublje sistemske reforme kako bi se nastavio napredak zemlje na putu prema većoj ekonomskoj slobodi", ističu.

Titulu najslobodnijeg gospodarstva u svijetu 20. godinu zaredom drži Hong Kong. U stopu ga slijedi Singapur, na trećem je mjestu i dalje Australija, dok je Švicarska na četvrtom, istisnuvši Novi Zeland, koji je sada na petom mjestu.

U vodećih 10 u svijetu još se nalaze Kanada (šesto mjesto), Čile (sedmo), Mauricijus (osmo), Irska (deveto) i Danska (10. mjesto). Iz vodeće su skupine ispale pak Sjedinjene Američke Države, koje su nazadovale za dva mjesta u odnosu na prošlogodišnje izvješće pa na ovogodišnjoj ljestvici zauzimaju 12. mjesto.

Što se Europe tiče bilježi se trend značajnog približavanja zemalja u pogledu unaprjeđenja ekonomskih sloboda. Svoj dosad najveći broj bodova na ovogodišnjoj su ljestvici tako zabilježile Njemačka, Švedska, Litva, Gruzija, Austrija, Češka, Norveška, Makedonija, Latvija, Poljska, Bugarska i Rumunjska.

S druge strane, Grčka, Italija, Francuska, Cipar i Velika Britanija zabilježile su pak manji broj bodova nego na prvoj takvoj ljestvici koja je sastavljena prije gotovo dva desetljeća.