Srednja, istočna i jugoistočna Europa na putu je tek mlakog gospodarskog oporavka u ovoj godini, pri čemu će zaostajati za ostalim tržištima u nastajanju unatoč oporavku većih zapadnih trgovačkih parnera, kazao je u razgovoru za Reuters viši MMF-ov dužnosnik.

"Očekujem da će rast biti negdje oko 2,5 posto u 2014. godini, u usporedbi s procijenjenim rastom u 2013. od oko 1,75 posto", kazao je u ponedjeljak u razgovoru za Reuters Aasim Husain, zamjenik direktora MMF-ovog Odjela za Europu.

To je daleko ispod stopa rasta koje su u godinama procvata premašivale pet posto, kada su bivše komunističke zemlje počele smanjivati zaostatak za imućnijim zapadnim gospodarstvima. Sada također zaostaju za ostalim tržištima u nastajanju čije stope rasta dostižu četiri do pet posto.

MMF-ov dužnosnik ujedno je iskazao zabrinutost u vezi rastućih nenaplativih bankovnih kredita koji po njegovim ocjenama prigušuju potencijalni rast u regiji, no ustraje u prognozama da bi loši zajmovi mogli dosegnuti vrhunac ove godine bude li gospodarski rast nastavio dobivati na zamahu.

Ipak, nova Europa je i dalje prilično daleko od snažnog oporavka, kazao je Husain, izdvajajući među glavnim razlozima slabije kapitalne tokove od onih u pretkriznom razdoblju, gomilanje kapitala kod stranih banaka koje dominiraju u regiji, te postojano slaba ulaganja.

MMF će za tjedan dana objaviti zimske međuprognoze na svjetsko gospodarstvo u cjelini, te za skupine razvijenih i gospodarstava u razvoju i za najveća gospodarstva pojedinačno.

Upozorio je također da zemljama s golemim fiskalnim i neravnotežama na tekućem računu i dalje prijeti opasnost od šokova na tržištima, obzirom da središnje banke u razvijenim gospodarstvima polagano odustaju od vrlo popustljivih monetarnih politika.

Tržišta u nastajanju diljem svijeta lani su uzdrmala očekivanja da će američka središnja banka Fed početi smanjivati program mjesečnih kupovina obveznica, što je mnoge ulagače potaknulo na repatrijaciju kapitala s rizičnijih tržišta, podsjećaju u Reutersu.

Iako Fedov početak smanjenja poticaja nije prouzročio velike šokove, pojedine zemlje u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi i dalje su suočene s tim rizicima, smatra MMF-ov dužnosnik.

"Mislim da su početne brige možda bile malo pretjerane, no ne mislim da je opasnost prošla", kazao je Husain, navodeći kao primjer zemlje s velikim manjkovima na tekućem računu i one s golemim proračunskim manjkovima.

"Za zemlje iznimno ranjive na vanjske čimbenike, one u kojima su reakcije bile snažne sredinom 2013. – Tursku, Ukrajinu, Srbiju – očekivao bih da će i u budućnosti biti ranjivije", napominje.

"Dodao bih i one s najvećim potrebama za fiskalno financiranje, pri čemu mislim na Mađarsku, Hrvatsku, Srbiju i Ukrajinu – ta su gospodarstva ranjivija i u najmanju ruku suočavaju se s rizikom novih previranja budu li tržišta ponovo bez pomnijeg promišljanja reagirala na buduća smanjenja poticaja", tumači Husain.

S druge strane, povlačenje nestandardnih mjera vjerojatno će ići ruku pod ruku s ubrzavanjem rasta koje će ići na ruku svima i pomoći će amortizirati utjecaj viših kamatnih stopa.