Da bi Hrvatska smanjila broj nezaposlenih, osobito mladih ljudi, trebalo bi ubuduće povećati upisne kvote i školovati više studenata na polju matematike, elektrotehnike, strojarstva i računarstva, medicinskih znanosti i farmacije, logopedije, anglistike i germanistike…, a smanjiti broj studenata iz ekonomije i prava. Što se srednjoškolskog obrazovanja tiče u strukovne bi škole trebalo upisivati više slastičara, kuhara, konobara, mesara, pekara, tesara, zidara, a u četverogodišnje strukovne programe više farmaceutskih tehničara. A trebalo bi smanjiti broj školovanih hotelsko-ugostiteljskih tehničara, ekonomista, upravnih referenata, prodavača, frizera, automehaničara itd.

Dugoročno rastući sektori pri školovanju i zapošljavanju bit će tzv. 'bijeli' poslovi koji se odnose na zdravstvo, skrb i druge socijalne usluge te 'zeleni' poslovi koji su vezani uz okoliš, energetsku učinkovitost i nošenje s klimatskim promjenama. Sve ovo kao vrlo ozbiljne upute i apel ravnateljima srednjih škola, dekanima učilišta, veleučilišta i sveučilišta poručili su ministar znanosti obrazovanja i sporta Željko Jovanović i ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić na konferencije za novinare čija je tema bila Povezivanje obrazovanja i potreba tržišta rada.

A ove su preporuke temeljene na podacima i analizi koju je pripremio Hrvatski zavod za zapošljavanje koji je u iscrpnom pregledu naveo koja su sve zanimanja deficitarna po županijama i većim gradovima. Pritom je ministar Jovanović poručivši kazao:

– Ako želimo biti konkurentni na tržištu rada EU i smanjiti nezaposlenost mladih potrebno je odrediti koja nam znanja i kompetencije nedostaju. Zato je obrazovanje koje završava zapošljavanjem jedino smisleno i jedino to može smanjiti nezaposlenost mladih. kako je to naš cilj obrazovanje i stipendiranje bez plana sada je prošlost. Zato ove podatke koji su izneseni posebno dobro trebaju proanalizirati i shvatiti ravnatelji škola i dekani fakulteta koji su na čelu onim obrazovnim institucijama s deficitarnim zanimanjima – kazao je Jovanović dodavši da je dobar fakultet onaj za koji postoji velik interes. Studenti u njemu u najkraćem roku završe studij i potom odmah nađu posao.

Pritom je Jovanović naglasio i to da se odsada veće pažnja mora posvećivati učenicima i studentima koje se obrazuje te da škole ne mogu više biti primarna mjesta za zapošljavanje tehnološkog viška. Jer su se, kako je kazao, upisne kvote u školama formirale prema broju zaposlenih.

– Odgovorno tvrdim da nijedna odluka ministarstva nema za cilj štednju nego obrazovanje – naglasio je Jovanović dodavši i to da će svi oni koji budu povećali upisne kvote za deficitarna zanimanja dobiti i dodatna financijska sredstva.

Ministar Mrsić je pak naglasio kako će ove godine iz sredstava EU i domaćih sredstava ukupno u mjere aktivne politike zapošljavanja biti uloženo između 900 tisuća i jedne milijarde kuna što je najviše u povijesti Hrvatske da se toliko novca daje za zapošljavanje.

Pritom je ministar kazao još i to da je prošle godine zaposleno 217 tisuća ljudi te je time premašen prijašnji rekord kada se u jednoj godini zaposlilo 200 tisuća ljudi. Mrsić je i posebno istaknuo da je zabrinjavajuć podatak da je među nezaposlenim mladima između 15 i 24 godine 80 posto onih koji su završili razne strukovne škole.