EU zasad više prijetnja nego šansa: izvoz od srpnja pao 10%

Autor: Jadranka Dozan , 09. siječanj 2014. u 22:01
Kod duhanskih proizvoda uočljiv je 'efekt Cefte': pojačan izvoz prije ulaska u EU, potom pad

Ulaskom u EU izvozni su rezultati poboljšani kod proizvođača namještaja, metala i nemetala, dok se pad izvoza hrane produbio.

S uobičajenim vremenskim pomakom polako se kompletira slika robne razmjene Hrvatske s inozemstvom.

I listopad je, nažalost, potvrdio da u prvoj godini članstva u Europskoj uniji do izražaja više dolaze naše konkurentske slabosti kroz izlaganje većoj konkurenciji i gubitak povlastica na tržištima Cefte nego prilike koje izvoznicima nosi jedinstveno europsko tržište s više od pola milijarde ljudi. U listopadu je, naime, vrijednost našeg robnog izvoza dosegnula 6,2 milijarde kuna ili 815 milijuna eura, a to je čak 15-ak posto manje nego u istom lanjskom mjesecu.Točnije, mjereno u eurima listopadski je izvoz u odnosu na lani oslabio 15,8 posto, a u kunama, zbog razlike tečaja, nešto manje od 15 posto. Time se i izvozni rezultat od ulaska u EU ponovno pogoršao. Od četiri mjeseca članstva u Uniji samo je u rujnu zabilježeno povećanje vrijednosti robnog izvoza u odnosu na prošlu godinu, a ukupni skor od početka srpnja je 'minus' od oko 340 milijuna eura ili gotovo 10 posto, a u kunama oko 2,3 milijarde ili devet posto.

U prvom polugodištu postotni pad izvoza bio je upola manji – 4,7 posto u eurima, odnosno 4,4 posto u kunama, pa je u konačnici u prvih 10 mjeseci ove godine rezultat slabiji nepunih sedam posto (u kunama 6,3 posto). Istodobno, uvoz je nakon stagnacije u prvoj polovici godine do kraja listopada stigao na minus 2,5 posto (minus 2 posto u kunama). Budući da je uvoz u nas gotovo dvostruko veći od izvoza (pokrivenost uvoza izvozom je 55,7 posto) deficit u robnoj razmjeni u 10 ovogodišnjih mjeseci povećao se u odnosu na 2012. 'samo' dvjestotinjak milijuna eura, na nešto manje od 6 milijardi eura ili 45 milijardi kuna. Jak pečat 10-mjesečnom neto smanjenju izvoza za 3,8 milijardi kuna svakako su dali procesi restrukturiranja u nekoliko izvozno važnih djelatnosti, prije svega u brodogradnji. Brodova je s krajem listopada izvezeno za čak 2,3 milijardi kuna ili 50 posto manje nego lani (samo u listopadu 300 prema lanjskih 930 milijuna).

Čak milijardu kuna pao je i izvoz rafiniranih naftnih proizvoda, dok je kod električne energije bio obrnut slučaj: izvoz je u 10 mjeseci 2013. bio gotovo pola milijarde kuna veći nego godinu prije. U nekim djelatnostima na lošije pokazatelje u drugom polugodištu utjecalo je prethodno forsirani izvoz uoči gubitka povlastica na tržištima Cefte. Primjerice, kod duhanskih proizvoda izvoz je sredinom godine bio na +35 posto, a na kraju listopada na -8 posto. Ulaskom u EU, pak, izvozni su rezultati u nekoliko izvozno orijentiranih djelatnosti i poboljšani. To se, primjerice, dogodilo kod proizvođača namještaja (4,5% pada na polugodištu preraslo je u 1,4% rasta), a rast izvoza iz prvog polugodišta u proizvodnji metala i nemetala od srpnja bilježi ubrzanje. 

Komentirajte prvi

New Report

Close