Građevinarstvo, trgovina na veliko i malo te potom prerađivačka industrija djelatnosti su s najvećim iznosima neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata, dok među županijama po visini dospjelih neplaćenih obveza pravnih i fizičkih osoba, s udjelom većim od 37 posto, prednjači grad Zagreb.

Pokazuju to podaci Financijske agencije (Fina), prema kojima je u Hrvatskoj zbog neizvršenih osnova za plaćanje, u ukupnom iznosu većem od 34 milijarde kuna, krajem studenog prošle godine bilo blokirano 61.948 poslovnih subjekata.

To je 3,5 posto više poslovnih subjekata nego u mjesecu prije, dok je istodobno ukupna vrijednost njihovih neizvršenih osnova za plaćanje bila 0,5 posto manje nego u listopadu. U odnosu, pak, na stanje godinu dana ranije, riječ je o smanjenju za 8.062 poslovna subjekta (11,5 posto) i smanjenju prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje u iznosu od 9,7 milijardi kuna ili za 22,2 posto.

Najveći iznos neizvršenih osnova za plaćanje, veći od 9 milijardi kuna, odnosi se na 9.234 poslovnih subjekata u građevinarstvu.

S neplaćenim dospjelim obvezama od ukupno 7,7 milijardi kuna krajem studenog prošle godine slijedi 14.626 poslovnih subjekata u trgovini na veliko i malo; popravku motornih vozila i motocikala.

Dospjela neplaćena dugovanja od ukupno 3,9 milijardi kuna imalo je, pak, 6.606 poslovnih subjekata u prerađivačkoj industriji.

Na te tri djelatnosti odnosi se oko 61 posto ukupnog iznosa neizvršenih osnova za plaćanje krajem studenog – na građevinarstvo 26,5 posto, trgovinu 22,7 posto i na prerađivačku industriju 11,4 posto.

Među djelatnostima s visokim iznosima neizvršenih osnova za plaćanje su i pružanje smještaja te pripreme i usluživanja hrane, s 2,7 milijardi kuna i 8.191 blokiranim poslovnim subjektom, potom poslovanje nekretninama s 2,3 milijarde kuna i 1.384 blokiranih tvrtki i fizičkih osoba.

Gotovo dvije milijarde kuna ukupnih neizvršenih osnova za plaćanje zabilježeno je i u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, s 3.795 blokiranih poslovnih subjekata, dok je u djelatnosti prijevoza i skladištenja krajem studenog lani bilo blokirano 3.018 poslovnih subjekata s ukupnim dospjelim neplaćenim obvezama od 1,3 milijardi kuna.

Iznad milijarde kuna neizvršenih naloga za plaćanje bilježi se i u poljoprivredi (1,17 milijardi kuna), u kojoj je na kraju studenog 2.257 poslovnih subjekata imalo blokirane račune.

Najviše nepodmirenih obveza u Zagrebu

Gledano po teritorijalnom ustroju, daleko najviši iznos neizvršenih osnova za plaćanje odnosi se na grad Zagreb, 12,6 milijardi kuna, sa 16.448 blokiranih poslovnih subjekata. Svaki četvrti blokirani poslovni subjekt (26,5 posto) ima sjedište u Zagrebu, a na njih se odnosi 37,1 posto od ukupnog iznosa neizvršenih osnova za plaćanje.

Sa 4,1 milijardom kuna neizvršenih osnova za plaćanje slijedi Splitsko-dalmatinska županija, gdje je blokirano 7.697 poslovnih subjekata.

U Primorsko-goranskoj županiji krajem studenog bilo je 4.656 blokiranih pravnih i fizičkih osoba s ukupno gotovo 2,7 milijardi kuna nepodmirenih dospjelih obveza, dok su u Istarskoj županiji 5.283 poslovna subjekta imala neizvršenih osnova za plaćanje u ukupnom iznosu od 2,4 milijarde kuna.

Gotovo dvije milijarde kuna neizvršenih osnova za plaćanje zabilježeno je u Zagrebačkoj županiji, u kojoj su krajem studenog bila blokirana 4.092 poslovna subjekta.

Nešto iznad milijarde kuna dospjelih neplaćenih obveza imale su i Šibensko-kninska (1,03 milijarde kuna i 1.659 blokiranih poslovnih subjekata), Zadarska (1,1 milijardu i 2.681 subjekt) i Osječko-baranjska županija u kojoj su neizvršene osnove za plaćanja iznosile ukupno 1,3 milijarde kuna, a odnose se na 3.598 poslovnih subjekata.

Najniži su iznosi neizvršenih osnova za plaćanje zabilježeni u Požeško-slavonskoj, 194,5 milijuna kuna (s 636 blokiranih poslovnih subjekata) i Ličko-senjskoj županiji, od 205 milijuna kuna i 501 blokiranim poslovnim subjektom.