Ni posljednji dostupni podaci iz Ankete o pouzdanju potrošača na temelju kojih središnja banka 'mjeri' potrošački optimizam ne daju naslutiti bolje raspoloženje potrošača.

I za zadnje tromjesečje taj je indeks bio je na silaznoj putanji. Ipak, u međugodišnjim usporedbama, promet u maloprodaji u studenome bio je malo, ali ipak nešto veći nego u istom mjesecu preklani. Prema izvornim podacima više je riječ o stagnaciji (+0,2 %), no prema kalendarski prilagođenima realno je promet porastao jedan posto. Budući da do detaljnije slike državnih statističara treba još malo pričekati, analitičari zasad porast u studenome objašnjavaju niskom osnovicom tj. lošim skorom u preklanjskom studenom (s godišnjim padom od 6,4%), a dijelom i  efektima fiskalizacije.Ipak, rastu trgovine na malo u predzadnjem mjesecu 2013. sigurno je pridonijela npr. prodaja automobila.

Prema agenciji Promocija Plus, prodaja novih auta u studenom 2013. bila je gotovo 18 posto veća nego godinu prije. To, doduše, više govori o iznimno lošem studenom 2012. koji je sa samo 1631 prodanim vozilom bio drugi najlošiji preklanjski mjesec za trgovce autima (najgori je bio prosinac sa 1331). Pretprošli mjesec prodana su 1922 vozila, što je malo ispod lanjskog prosjeka. Negdje u to vrijeme Vlada je najavila nabavku čak 1328 auta, no taj je plan uglavnom predviđao operativni leasing, a nije posve jasan tempo i 'tehnička izvedba' tih nabava. Sve u svemu, teško je reći je li to imalo ikakva traga na promet trgovine u tom mjesecu. Mimo mjesečnih oscilacija izvjesno je da trendovi u maloprodaji i dalje ostaju pod negativnim utjecajem kretanja zaposlenosti, plaća i razduživanja građana te neizvjesnosti na tržištu rada i visoke razine pesimizma potrošača. To su i neke od glavnih odrednica prognoza potrošnje za 2014. koju većina analitičara vidi u znaku stagnacije, a postupak za prekomjerni mago bi donijeti nove pritiske.