Rumunjska i Bugarska pozvale su zapadnoeuropske političare da se suzdrže od "paničnih" izjava i brzopletnih mjera uoči 1. siječnja kada se ukidaju ograničenja za slobodan pristup njihovih radnika zapadnim tržištima rada, prenose europski mediji.

Velika Britanija razmatra ograničavanje broja useljenika iz drugih članica EU-a kako bi suzbila "socijalni turizam", a ovaj je tjedan odlučila da će od 1. siječnja novi useljenici morati pričekati tri mjeseca nakon dolaska u zemlju prije nego budu mogli zatražiti socijalnu pomoć, što već predviđaju europski propisi.

Uz to, dva najveća nizozemska grada, Den Haag i Rotterdam, odlučili su prošli tjedan da Rumunjima i Bugarima neće dodjeljivati jedinstveni broj građana, što će im onemogućiti pristup javnim uslugama.

Bugarski ministar vanjskih poslova Kristian Vigenin rekao je za "European Voice" da razumije "osjetljivost" najbogatijih država članica, kao i da neke ljude, "ne samo Bugare i Rumunje", privlače bogatiji socijalni sustavi.

Dodao je, međutim, da bi vlade trebale pričekati da vide kakav će učinak imati ukidanje ograničenja. "Pokazat će se da su svi ti strahovi (zbog velike selidbe ljudi) neutemeljeni i tada će biti lakše razgovarati bez emocija", kazao je.

Kazao je za bugarsku televiziju bTV da Bugari nisu "prosjaci" u Velikoj Britaniji.

"Bugari nisu prosjaci u Velikoj Britaniji, ne iskorištavaju socijalni sustav ali mu pridonose puno većim kotizacijama nego ih dobivaju", rekao je.

Rumunjski ministar vanjskih poslova Titus Corlatean rekao je da očekuje da će ukidanje ograničenja za rumunjske i bugarske radnike, koje je uvelo devet članica EU-a, imati malen, ako ikakav, učinak.

Ministri su također ukazali na razliku između pravila o socijalnom osiguranju, koja su nadležnost država članica, i europskog prava na slobodu kretanja.

"Dođe li do diskriminatornih mjera, definitivno ćemo im pružiti otpor i usko ćemo surađivati s Europskom komisijom", rekao je Vigenin.

Corlatean je istaknuo da bi "bilo kakvo ograničenje broja radnika… bilo kršenje osnovnog europskog prava na slobodu kretanja", dodajući da je riječ o "mobilnosti" a ne "migraciji." "Ne želim da se od 1. siječnja o Bugarima i Rumunjima govori kao o imigrantima, jer oni to nisu", rekao je Vigenin.

Obojica su istaknuli da zapadna Europa ima koristi od njihovih radnika.

Corlatean je kazao da 40 posto Rumunja koji žive i rade u Velikoj Britaniji ima sveučilištnu diplomu, najviše među stranim zajednicama u toj zemlji, i da su dobro integrirani.

Vigenin je upozorio da vlade ne bi smjele pasti u zamku jačanja euroskepticizma. "Lako je pronaći metu i pokrenuti veliku kampanju iz unutarnjopolitičkih razloga" i "početi govoriti negativno o drugoj zemlji", rekao je. "To želimo izbjeći. To nije rješenje i stvara samo nove probleme."

Britanski premijer David Cameron pod velikim je pritiskom da poduzme nešto po tom pitanju jer njegova Konzervativna stranka zaostaje u anketama uoči parlamentarnih izbora 2015., a i većina Britanaca protivi se daljnjem otvaranju tržišta rada.

Cameron je kazao da je od proširenja EU-a na Poljsku i druge zemlje srednje i istočne Europe 2004. u zemlju stiglo 1,5 milijuna njihovih radnika, a očekivalo se 13.000.

U Velikoj Britaniji živi već više od 100.000 Bugara i Rumunja, a koliko bi ih još moglo doći ne zna se. Organizacija MigrationWatch UK očekuje da će u zemlju useliti 50.000 Bugara i Rumunja godišnje u idućih pet godina, prenosi BBC.

Europska komisija ocijenila je da bi britanski plan o ograničavanju broja useljenika iz EU-a bio nezakonit.

Cameron planira to pitanje riješiti najavljenim redefiniranjem odnosa s EU-om ako pobijedi na izborima 2015.