Konsolidacija tržišta, jačanje trgovačkih robnih marki, jačanje ‘modernih’ formata trgovine te sve prisutnija internetska prodaja zabilježeni su trendovi koji posljednjih godina prevladavaju na hrvatskom tržištu maloprodaje. Gledajući generalne pokazatelje, uočljiv je veliki pad potrošnje u odnosu na vrijeme prije krize, a trgovci to najviše osjećaju u ovo, predblagdansko vrijeme koje bi za njih trebalo biti najlukrativnije.

“Rastrošnost kupaca u prosincu više nije slučaj. Zadnjih godina, u prvih 15 dana prosinca kao da uopće nema potrošnje. Podaci pokazuju da se potrošnja u prosincu preselila na posljednjih 10 dana mjeseca”, poručio je Martin Evačić, direktor Narodnog trgovačkog lanca (NTL), na konferenciji Trendovi u maloprodaji i popratnim industrijama koju je u srijedu organizirao Poslovni dnevnik. S Evačićem se složio i Jure Radoš, direktor nabave u Konzumu. Od 2009. godine, kazao je, ‘špice’ prometa, poput blagdanske kupnje, sve su slabije.

“Posljednjih nekoliko godina sve je niža i cijena ključnih proizvoda, a iako smo mislili da će to dovesti do povećane potrošnje, to se nije dogodilo. Prodaja nekih kategorija proizvoda je porasla, no borba je još uvijek velika. Konzum bilježi jedan posto rasta, iako je taj rast rezultat rasta tržišnog udjela“, kazao je Radoš. Previše razloga za veselje ne pokazuju u proizvodnom sektoru. Iako se mislilo da će se ulaskom u EU hrvatski proizvođači bolje plasirati u europske trgovačke lance, taj je proces dugotrajan, ali i zahtjevan. No, za razliku od hrvatskih proizvoda koji se teško plasiraju na europske police, strani su brendovi lakše našli put do polica trgovačkih lanaca koji posluju u Hrvatskoj.

Ulaganje u inovacije

“Prerano je govoriti o efektima u maloprodaji od ulaska u EU, ali statistike govore u kakvu je to prednost dovelo multinacionalne trgovačke lance. U srpnju i kolovozu uvoz iz EU porastao je 61 posto, u odnosu na iste mjesece lani. To dovoljno govori gdje je dovedena hrvatska proizvodnja”, upozorio je Dinko Klepo, direktor Sektora marketinga i prodaje Kraša. Ništa manji problem proizvođačima nisu ni privatne trgovačke marke koje brendirane proizvode sve više istiskuju s polica. Prema podacima koje je na konferenciji iznio Dražen Lulić, konzultant iz tvrtke Caper, udio trgovačkih marki posljednjih je pet godina s 10 narastao na 20 posto, a njihov utjecaj sve je veći.

“Iako je kriza pogodovala jačanju trgovačkih robnih marki, razlog njihovog uspjeha leži i u činjenici da imaju sve pozitivniji imidž među potrošačima. U Velikoj Britaniji ili Švicarskoj one imaju i do 40 posto udjela na tržištu robe široke potrošnje”, kazao je Lulić dodajući kako će u budućnosti na tržištu prevladati najatraktivniji brendovi te robne marke trgovaca, a sve manje će biti zastupljeni takozvani brendovi B klase. No, povećanje udjela robnih marki ne mora biti loše za proizvođače. I oni na taj način mogu povećati iskoristivost svojih kapaciteta i stvoriti dodatne prihode.

Tako je, osim svojih poznatih brendova, Podravka na Hrvatskom tržištu prisutna i kroz robne marke. Za njih, kaže Nediljko Baričić, direktor sektora tržišta RH u Podravci, imaju proizvodne kapacitete pa mogu konkurirati sve većoj konkurenciji iz vana koja pokušava ući na hrvatsko tržište. A konkurencija na tržište, dodaje on, ne pokušava ući samo kroz maloprodajne lance, već i kroz turističke kapacitete.

“Zato pokušavamo motivirati krajnjeg potrošača i puno ulažemo u inovacije na što nas tjera i globalna konkurencija. U razgovoru s partnerima nastojimo naći prihvatljive modele poslovanja i pokušavamo im dokazati da nije sve u cijeni, da Podravkin proizvod nosi više toga sa sobom. Cijena je bitna, ali nekad proizvod na akciji ne znači i najpovoljniju kupnju”, poručio je Baričić. Ipak, za razliku od nekih drugih tržišta, složili su se sugovornici konferencije, hrvatski su brendovi u domaćim trgovačkim lancima još uvijek prilično zastupljeni. Čak i u većoj mjeri nego strane trgovačke marke.

“Nigdje u svijetu kao u Hrvatskoj nemate slučaj da u trgovačkim lancima ima više domaćih proizvođača. Sada treba raditi na konkurentnosti”, poručio je Radoš dodajući kako su na njihovim policama zastupljeniji brendovi, primjerice Podravke i Kraša nego Nestlea. Antun Plivelić iz tvrtke Gomolava zaključio je pak kako je Hrvatska perspekiva vrlo izgledna, ali puno toga treba mijenjati. Primjerice, država bi osim poticaja za poljoprivredu trebala davati poticaje i drugu fazu proizvodnje kao što je izgradnju hladnjača, sortirnica ili vinarija. “Na našem geografskom području imamo neograničene mogućnosti. Mislim da ćemo vrlo brzo naći put, ali je potrebno više javnih rasprava poput ove”, poručio je Plivelić.

Pratimo trendove

Iako se u Hrvatskoj uglavnom prati svjetske trendove u trgovini – posebice kad je riječ o robnim markama, po pitanju sveprisutnije e-trgovine još nismo na europskom nivou. Od deset velikih trgovačkih lanaca, samo dva imaju internet trgovinu. Ipak, sve je više specijaliziranih internet portala za kupnju. Jedan od novijih je i Mondo internet supershop koji se nada da će postati sinonim za internet kupnju. „Ponuda e-trgovine na našem tržištu je slaba i tu smo vidjeli priliku da se pojavimo sa širokim asortimanom. Tek smo počeli, ali nadamo se da ćemo se, uz pomoć naših medijskih platformi Styrija grupe, u 2014. pozicionirati kao ozbiljan igrač na tržištu“, poručio je Zvonimir Mozer, direktor Mondo online trgovine.

Daljnji rast internet trgovine svakako se očekuje, kako na domaćem tako i s inozemnih tržišta. U Europi se internetska prodaja od 2005. udovstručila, a predviđa se da će do 2015. porasti 65 posto. U Hrvatskoj svega 22 posto internet korisnika kupuje on-line, no zamijećene su promjene povezane s ulaskom Hrvatske u EU“, kazao je Marko Jukić, izvršni direktor Divizije Ekspres u Hrvatskoj pošti. S obzirom da su sigurnost plaćanja te mogućnost praćenja dostave proizvoda jedan od glavnih zahtjeva kupaca i Pošta se prilagodila novoj prilici na tržištu te proširila na nove usluge koje zadovoljavaju sve zahtjeve e-trgovine. Cilj im je, kaže Jukić, pratiti trendove u Europi i svijetu.

Ponašanje potrošača

Sve veći interes studenata

Zanimanje za ponašanje potrošača sve je veće i među studentima, no da bi oni bili spremni za tržište, potrebno je puno više praktične nastave. “Fali više praktičnog rada i više interakcije sa realnim sektorom. Teorija mora pratiti svjetske trendove”, poručio je Radoš, a Boris Jurič, predavač na VERN’-u kazao je kako je to i njihov cilj. “Uveli smo puno praktičke nastave, naši studenti rade na konkretnim problemima, studijama slučaja i proučavaju ponašenje potrošača”, poručio je Jurič, a sudionici su potvrdili da privatna učilišta prednjače u praktičnoj nastavi naspram državnih sveučilišta.