Konsolidacija tržišta, jačanje trgovačkih robnih marki, jačanje ‘modernih’ formata trgovine te sve prisutnija internetska prodaja trendovi su koji su posljednjih godina zabilježeni na hrvatskom tržištu maloprodaje. Gledajući generalne pokazatelje, uočljiv je i veliki pad potrošnje u odnosu na vrijeme prije krize, a trgovci to najviše osjećaju u ovo predblagdansko vrijeme koje bi za njih trebalo biti najplodonosnije.

„Rastrošnost kupaca u prosincu više nije slučaj. Zadnjih godina, prvih 15 dana prosinca kao da uopće nema potrošnje. Podaci pokazuju da se potrošnja u prosincu preselila na posljednjih 10 dana mjeseca“, poručio je Martin Evačić, direktor Narodnog trgovačkog lanca (NTL), na konferenciji Trendovi u maloprodaji i popratnim industrijama koju je u srijedu organizirao Poslovni dnevnik.

S Evačićem se složio i Jure Radoš, direktor nabave u Konzumu. Od 2009. godine, kazao je, ‘špice’ prometa, poput blagdanske kupnje, sve su slabije.

„Posljednjih nekoliko godina sve je niža i cijena ključnih proizvoda, a iako smo mislili da će to dovesti do povećane potrošnje, to se nije dogodilo. Prodaja nekih kategorija proizvoda je porasla, no borba je još uvijek velika. Konzum bilježi jedan posto rasta, no taj je rast rezultat rasta tržišnog udjela“, kazao je Radoš. Previše razloga za veselje ne pokazuju ni u proizvodnom sektoru. Iako se mislilo da će se ulaskom u EU hrvatski proizvođači bolje plasirati u europske trgovačke lance, taj je proces dugotrajan, ali i zahtjevan. No, za razliku od hrvatskih proizvoda koji se teško plasiraju na europske police, strani su brendovi lakše našli put do polica trgovačkih lanaca koji posluju u Hrvatskoj.

Prednost za multinacionalne trgovačke lance

„Prerano je govoriti o efektima maloprodaje od ulaska u EU, ali statistike govore u kakvu je to prednost dovelo multinacionalne trgovačke lance. U srpnju i kolovozu uvoz iz EU porastao je 61 posto, u odnosu na iste mjesece lani. To dovoljno govori gdje je dovedena hrvatska proizvodnja“, upozorio je Dinko Klepo, direktor Sektora marketinga i prodaje Kraša. Ništa manji problem proizvođačima nisu ni privatne trgovačke marke koje brendirane proizvode sve više istiskuju s polica. Prema podacima koje je na konferenciji iznio Dražen Lulić, konzultant iz tvrtke Caper, udio trgovačkih marki posljednjih je pet godina s 10 narastao na 20 posto, a njihov utjecaj sve je veći.

„Iako je kriza pogodovala jačanju trgovačkih robnih marki, razlog njihovog uspjeha leži i u činjenici da imaju sve pozitivniji imidž među potrošačima. U Velikoj Britaniji ili Švicarskoj one imaju i do 40 posto udjela na tržištu robe široke potrošnje“, kazao je Lulić dodajući kako će u budućnosti na tržištu prevladati najatraktivniji brendovi te privatne robne marke trgovaca, a sve manje će biti zastupljeni takozvani brendovi B klase, što znači da proizvođači moraju stvoriti dodanu vrijednost svojih proizvoda. No, povećanje udjela robnih marki ne mora nužno biti loše za proizvođače. I oni tako mogu povećati iskoristivost svojih kapaciteta i stvoriti dodatne prihode.

Sve više specijaliziranih internet portala za kupnju

Iako uglavnom prate svjetske trendove, po pitanju sveprisutnije e-trgovine još nismo na europskom nivou. Od deset velikih trgovačkih lanaca, samo dva imaju internet trgovinu. Ipak, sve je više specijaliziranih internet portala za kupnju. Jedan od novijih je i Mondo Internet Supershop koji se nada da će postati sinonim za Internet kupnju.

„Ponuda e-trgovine na našem tržištu je slaba i tu smo vidjeli priliku da se pojavimo sa širokim asortimanom. Tek smo počeli, ali nadamo se da ćemo se, uz pomoć naših medijskih platformi Styrija grupe, u 2014. pozicionirati kao ozbiljan igrač na tržištu“, poručio je Zvonimir Mozer, direktor Mondo online trgovine. Daljnji rast internet trgovine svakako se očekuje, kako na domaćem tako i s inozemnih tržišta.

Sudionici konferencije, među kojima su još bili i Nediljko Baričić, direktor sektora tržišta RH u Podravci, Marko Jukić, izvršni direktor Divizije Ekspres u Hrvatskoj pošti,  Boris Jurič, predavač na VERN’-u te Antun Plivelić, vlasnik tvrtke Gomolava složili su se kako je potrebna veća suradnja domaćih trgovaca i domaćih proizvođača kako bi zajedno bili što konkurentniji na stranim, ali i domaćem tržištu.