Europska unija je raspisala prve natječaje u okviru novog programa financiranja istraživanja i razvoja nazvanog Horizon 2020. Novost je da je nasljednik FP7 sada širom otvoren za gospodarstvo, a ne samo za akademsku i istraživačku zajednicu. U prvom krugu to je natjecanje za 15 milijardi eura, a do 2020. za više od 70 milijardi eura bespovratnih sredstava.

Horizon 2020 je zapravo kopija američkog programa SBIR, koji je krenuo od ideje da se poklanjaju sredstva malim i srednjim tvrtkama koje ih žele ulagati u konkretne projekte istraživanja i razvoj.

Poslovni dnevnik razgovarao je na Bicro konferenciji ‘Internacionalizacija inovacija i poduzetništva’ sa Charlesom Wessnerom, direktorom Programa za tehnologiju, inovacije i poduzetništvo pri američkoj Nacionalnoj akademiji za znanost (NSF). Wessner je čovjek kojeg Senat zove kad traži izvještaje i mišljanja o provedbi SBIR-a.

Kako Senatu opravdavate činjenicu da se javni novac kroz SBIR program dijeli privatnim tvrtkama?

I to ne mala sredstva, tako Vlada SAD-a malim i srednjim tvrtkama podjeli više od 1,2 milijarde dolara.  Ali to radi već 31 godinu i radit će zasigurno i dalje, jer iako sve inovacije koje se tako financiraju ne uspiju, program je ukupno gledano iznimno uspješan.

Po čemu je uspješan?

Zahvaljujući SBIR-u nastao je Qualcomm, tehnološki div čiji je prihod danas gotovo 25 milijardi dolara. Nadalje, tako je razvijena tehnologija za popravak teleskopa Hubble.

Kako to da ideja SBIR-a  nije politički obojena kao 'komunistička' i ugašena?

Prije 30 godina se nije znalo koja je važnost malih i srednjih tvrtki za istraživanja i razvoj. Danas se zna da su ključne one, a ne velike korporacije. Zato je SBIR morao početi tajno, ali je zato sada u njega uključena gotovo cijela Vlada SAD-a od NASA-e i DARPA-e preko ministarstva energetike, obrazovanja, poljoprivrede, prijevoza.

Kako SBIR funkcionira?

Funkcionira tako da spomenuta ministarstva i državne organizacije daju 2,5 posto svog budžeta za SBIR, otud 1,2 milijarde dolara, a tvrtke i istraživači ih mogu osvojiti na tri načina. Prvi je da prijave svoj projekt i dobiju do 150 tisuća dolara bespovratno što je poput Bicrovog PoC-a.

Drugo, da postojeće dobitnike nagradimo s dodatnih milijun dolara ako se projekt pokaže stvarno dobrim kandidatom za komercijalizaciju. Postoji i treći način, gdje projekt može biti kupljen u sklopu javne nabave. To znači da ako neka tvrtka ili istraživač uoče da neka državna institucija traži nešto na javnom natječaju što on ima nekomercijalizirano, onda se može javiti, pozvati na SBIR i tako to prodati.

Korupcija pod kontrolom

A korupcija u dodjeli novca?

Prvo morate odlučiti da svaki takav čin kažnjavate. Drugo, za svaki prijavljeni projekt radite analizu znanstvene vrijednosti i komercijalne vrijednosti. Treće, tu analizu internacionalizirate kako bi izbjegli da se rođaci, prijatelji i partneri međusobno ocjenjuju i onda nema problema.

Tko je sve kopirao SBIR?

Program se može slobodno kopirati pa je EU napravila Horizon 2020. No, ja sam pobornik nacionalnih SBIR-a, recimo hrvatskog SBIR-a ili kako ćete ga zvati, jer su efikasniji. Takav program imaju Japan, Indija, Južna Koreja, Tajvan, Danska, Velika Britanija, Švedska i Nizozemska.