Hrvatska već dugo drži visoku kakvoću otkupljenog mlijeka

Autor: Božica Babić , 12. prosinac 2013. u 22:01
Kakvoća otkupljenog mlijeka u prosjeku je iznosila oko 96 posto/FOTOLIA

Pojedinačna prosječna isporuka mlijeka u otkup u listopadu ove godine iznosila 3802 kilograma što je po isporučitelju najbolji podatak unatrag četiri godine.

Proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj prolazi dramatično razdoblje kakvo se ne pamti godinama. U Poljoprivrednoj agenciji, gdje se vodi statistika nacionalnog mliječnog sektora, procijenili su da je u studenom otkupljeno samo 39 milijuna kilograma mlijeka.

Taj detalj zapravo ilustrira da će 2013. srušiti i nade pesimista te da će biti zaključena s manje od 500 milijuna kilograma mlijeka u otkupu što će u odnosu na učinak iz 2012. biti pad veći od 20 posto.Negativan trend u proizvodnji mlijeka evidentan je od 2009. u kojoj je ostvaren povijesni rekord od 675 milijuna kilograma, no događao se kroz umjereniji pad. Mjesečna proizvodnja od svega 39 milijuna kilograma prethodno je evidentirana još 2003. te dva puta ove godine, u rujnu i u studenom. Prema podacima Agencije studeni 2011. zaključen je uz otkup 573 milijuna kilograma, lanjski studeni sa 558 dok je ovogodišnji donio otkup od tek 461 milijun kilograma mlijeka. Istodobno bilježi se i veliki pad broja farmi koje mlijeko daju u otkup. O tome najbolje svjedoče podaci da je 2010. mliječna industrija Dukat  imala 10.024 kooperanata, a Vindija 4086 dok je te godine ukupno 20.567 farmera davalo mlijeko u otkup. U listopadu 2013.  mlijeko je u otkup ukupno davalo samo  10.566 gospodarstava. 

Nužno pokrenuti niz mjera
Jedina pozitivna činjenica u ovogodišnjim brojnim poraznim podacima jeste ona da je pojedinačna prosječna isporuka mlijeka u otkup u listopadu ove godine iznosila 3802 kilograma što je po isporučitelju najbolji podatak unatrag četiri godine. Raduje i podatak da se i dalje zadržava visoka kakvoća otkupljenog mlijeka, sve protekle mjesece (i godine) u prosjeku je iznosila oko 96 posto.  Istodobno će ova ukupno premala proizvodnja za ovu godinu donijeti još jedan negativan detalj. Godišnja prosječna količina koju je pojedino gospodarstvo dalo u otkup u 2013. neće prelaziti 44 tisuće kilograma. U prethodnih pet godina kontinuirano je bilježe rast u toj kategoriji. Tako je u 2008. prosječna isporuka po gospodarstvu iznosila 27.508 kilograma, a u 2012. narasla je na 46.050 kilograma. Da bi se ovo dramatično urušavanje mliječnog sektora, jednog od najvažnijih u ukupnoj proizvodnji hrane na lokalnoj razini, zaustavilo nužno je pokrenuti niz mjera.Potrebna je sustavna edukacija farmera kojima također treba omogućiti povoljne kredite nego ih imaju danas za kupnju i rasplodnih junica i mliječnih grla. Nužno je i žurno legaliziranje farmi radi povlačenja sredstava iz europskih fondova, a proizvođači mlijeka moraju imati prioritet  i kod davanja u zakup državnog poljoprivrednog zemljišta.   

Nabavka grla
Naime, procjene s terena govore da u praznim objektima postoji najmanje 14 tisuća vezova za nova mliječna grla koja bi unutar godinu dana mogla oporaviti nacionalnu proizviodnju i poništiti ovogodišnji pad od 100 milijuna kilograma. Međutim, vlasnici tih farmi financijski nisu sposobni za nabaviti grla, ni u mjerama ponuđenim za kandidiranje prema nepovratnim sredstvima iz europskih fondova nije uvrštena nabava mliječnih grla, a krediti koje nude komercijalne banke preskupi su, pogotovo u sadašnjim uvjetima velike nelikvidnosti. Glavobolju hrvatskim farmerima zadaje i PDV na repromaterijal koji je u Hrvatskoj najveći u Europi, ali i iznimno visoke cijene ostalih inputa koje su mnoge dovele do toga da nisu u stanju plaćati obveze, zbog čega onda banke pokreću ovrhe i farme ostaju prazne.

U Ministarstvu poljoprivrede još je ljetos izrađen ambiciozni operativni program za govedarstvo i proizvodnju mlijeka u kojemu je stajalo da će se uz investiranje 4,24 milijarde kuna do 2020. stvoriti uvjeti za podizanje proizvodnje mlijeka na milijardu i 424 milijuna kilograma u kalendarskoj godini, međutim već je doživio radikalne izmjene u mliječnom segmentu. Planovi su svedeni u realnije okvire, cilja se ostvariti godišnja proizvodnja od 800 milijuna kilograma što je u okvirima kvote koju je EU odobrila za Hrvatsku. Unatoč mjerilima koje nam kroji Bruxelles kroz zajedničku poljoprivrednu politiku farmeri smatraju kako bi se tripartitniom dogovorom na relaciji ministarstvo – proizvođači mlijeka i mljekarska industrija mogao stvoriti itekako povoljniji okvir na korist svih uključenih subjekata. Usto valja pamtiti pouku s početka 2012., kako se opet ne bi ponovilo mučno iskustvo kada je na gotovo 400 farmi detektirano mlijeko kontaminirano aflatoksinom što je također ostavilo dubok negativan trag u ukupnom ovogodišnjem mliječnom kolapsu. Posljedice te afere još nisu ni sanirane ni zaboravljene, skupo su plaćene pa bi morale pomoći da se takvo što ne ponovi.  

Bez mliječnih kvota od 2015.
Europska unija u travnju 2015. ukida članicama svojedobno uvedene godišnje kvote u proizvodnji mlijeka. Kako bi spriječila negativne trendove, zbog mogućeg značajnijeg povećanja količina kod pojedinih članica velikih proizvođača mlijeka što bi onda moglo uzrokovati probleme na zajedničkom tržištu, odlučila je posebnim mjerama poticati proizvođačke udruge s više od 200 članova koji godišnje proizvedu najmanje 60 tisuća tona mlijeka te proizvođače orijentirane na izvoz. Uz to daje preporuku da se što više mlijeka usmjeri u proizvodnju sira i maslaca.

Proizvođačke udruge
U taj novi model, izvoznika i oformljenih proizvođačkih skupina uklapaju se Belgija, Danska, Irska, Francuska, Nizozemska, Njemačka, Poljska i Velika Britanija, ali ne i Hrvatska kao ni ostale članice EU. U Hrvatskoj nema interesa za proizvođačke udruge, još nije osnovana nijedna, a kako je proizvodnja mlijeka manja od domaće potrošnje godinama se više uvozi nego izvozi što je posebno evidentno ove godine. Tako je samo u srpnju i kolovozu uvezeno 22.302 tone svježeg mlijeka dok je u istom razdoblju 2012. uvoz te kategorije iznosio 9.354 tone.

Mali farmeri

Kombinirati djelatnosti

Hrvatski problem je što mnogi mali farmeri smatraju kako proizvodnjom mlijeka mogu podmiriti sve svoje troškove. Upravo tu je golem prostor kako za savjetodavnu službu, kojoj je do sada više bio nametnut administrativni nego rad na terenu, tako i za lokalnu samoupravu. Farmeri u starim članicama Europske unije u pravilu oko 60 posto prihoda  ostvaruju kroz proizvodnju mlijeka, a ostatak kroz neke dodatne djelatnosti – preradu i prodaju na kućnom pragu,  bavljenje turizmom, održavanjem uspinjača i vučnica na skijalištima i slično.

Rasprave na nivou Europske unije

Potpora malim farmama

Vlada i Ministarstvo poljoprivrede još uvijek ne shvaćaju dramatičnost stanja u koje je zapao i tov stoke i proizvodnja mlijeka. Naime, to nije biljna proizvodnja koju je moguće obnoviti u godinu-dvije i doista je posljednji trenutak za intervenciju u stočarstvu, odnosno proizvodnji mlijeka. Mjerodavne institucije Europske unije govedarstvo su proglasile ranjivim sektorom s obzirom na kontinuirani pad broja grla i sve manje farmera, koji tov napuštaju što radi nedovoljne konkurentnosti proizvodnje što zbog osobne starosti vlasnika farmi. U Parlamentu EU ovih se dana raspravlja o posebnoj zaštiti i dodatnim subvencijama upravo malim proizvođačima u planinskim predjelima od kuda dolazi oko 10 posto sadašnje godišnje proizvodnje mlijeka. Nužno je stoga i kod nas snimiti stanje na gospodarstvima koja drže po desetak krava, a takvih ima oko 5000.  Tom inventurom treba obuhvatiti ne samo broj goveda nego i raspoloživih hektara, strukturu gospodarstva,  te starosnu dob vlasnika kao i zainteresiranost za investiranje u razvoj. Poljoprivredna savjetodavna služba morala bi biti na usluzi za rješavanje svih problema na tim farmama, pa tako i oko reprograma bankarskih kredita.  Stočari moraju imati prioritet i kod zakupa državnih oranica po novom zakonu o poljoprivrednom zemljištu. Agencije Ministarstva poljoprivrede trebaju farmerima dati punu logistiku u korištenju EU fondova, a konkretnim potporama mlade treba zainteresirati za zakup farmi te većim iznosima poticati uzgoj mliječno-mesnih pasmina goveda.  

Komentirajte prvi

New Report

Close