Prema posljednjem Redovnom ekonomskom izvješću Svjetske banke za Jugoistočnu Europu (SEE RER), u zemljama Jugoistočne Europe (SEE6), u prvom polugodištu ove godine povećan je izvoz što je rezultiralo izlaskom iz recesije.

Izvještaj o stanju u cijeloj regiji predstavljen je prekjučer u glavnom gradu Albanije Tirani, a konferenciji je sudjelovala i direktorica Svjetske banke za Jugoistočnu Europu Ellen Goldstein.Prosječni rast realnog dohotka u zemljama regije porastao je ove godine na 1,8 posto u odnosu na s minus 0,7 godinu ranije, navodi se u izvješću, koje prenose regionalni mediji. Gospodarskom rastu i slabljenju inflatornih pritisaka značajno je doprinijela poljoprivredna proizvodnja, ali ipak, predvodnici oporavka bili su sektori izvoza industrijskih proizvoda i energije.

Vodeća ekonomistica i suautorica izvješća SEE RER Gallina Andronova Vincelette kazala je da je regija u 2013. godini ostvarila rast u izvozu, posebno kada je riječ o izvozu automobila iz Srbije. Izvješćetakođer ukazuje na to da je domaća potražnja slaba u cijeloj regiji što je odraz velike stope nezaposlenosti, slabog rasta prihoda, kredita za domaćinstva i teške investicijske klime. Negativan utjecaj na gospodarski rast imaju i usporavanje rasta produktivnosti i povećanje jediničnih troškova rada, što doprinosi smanjenju konkurentnosti i potražnju za radnom snagom.

Slaba korist od zaposlenosti
"Dok je zaposlenost porasla u Albaniji, Crnoj Gori i Makedoniji, ostala je slaba u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Ali čak i tamo gdje se zaposlenost značajnije oporavila nakon 2010. godine, nisu svi imali koristi od toga, a većina zaposlenosti se koncentrirala na usluge. U industriji se i u 2013. godine i dalje smanjivao broj radnih mjesta u cijeloj SEE6 regiji. Kratkoročni ekonomski rast još uvijek neće biti dovoljno jak da bi se ostvarilo značajnije povećanje zaposlenosti", pojasnila je Abebe Adugna, vodeći ekonomista i suautorica izvješća SEE RER.Postupan oporavak eurozone pomogao je da prosjek izvoza roba iz država regije SEE6 poraste za gotovo 13 posto u odnosu na prošlu godinu.  U izvješću Svjetske banke navodi se da je u svim zemljama regije došlo do rasta izvoza, a naročito u Srbiji, zbog povećanja izvoznih kapaciteta, kao rezultat direktnih stranih investicija.

Krhke prilike za rast
Uz smanjenu potražnju, neizvjesne izglede za izvoz i značajne vanjske rizike, kratkoročne prilike za rast u šest zemalja, prema izvješću, ostaju krhki."Nakon ponovnog rasta regionalne ekonomije u prvoj polovini 2013., očekuje se da ekonomski rast za cijelu godinu bude 1,8 posto na kraju ove godine. Bosna i Hercegovina ostaje ekonomija sa najsporijim rastom u SEE6, a Kosovo sa najbržim", rekao je suautor izvještaja SEE RER Željko Bogetić. Iako će neto izvoz i dalje predvoditi rast u SEE6 regiji, u izvješću se navodi da će nepovoljni uvjeti na tržištu rada, loša investicijska klima, smanjena potrošnja i investicije ograničavati ekonomske aktivnosti.Šef za makroekonomska pitanja i smanjenje siromaštva u Jugoistočnoj Europi Satu Kahkonen kazao je da zemlje regije moraju nastaviti s jačanjem domaćih makroekonomskih osnova i politika koje povećavaju produktivnost i otpornost na vanjska previranja."Rast vođen izvozom, koji se pojavio ove godine pozitivno je kretanje, ali izazov će biti njegovo održavanje. Osim potrebe za unapređenjem fiskalne situacije, smanjenja javnog duga i jačanja bankarskog sustava, SEE6 zemlje suočavaju se i sa značajnim strukturalnim izazovima vezanim za  unapređenje produktivnosti i konkurentnosti, uključujući i u segmentu investicijske klime, tržišta rada i javnog sektora", zaključio je Kahkonen.

Posljedice ulaska Hrvatske u EU

Cefta
Nakon ulaska u EU 1. srpnja između Hrvatske i država regije SEE6 uspostavljen je asimetrični režim trgovine. To znači da su države SEE6 zadržale pravo izvoza u Hrvatsku bez carin, kako je regulirano Sporazumima o stabilizaciji i pridruživanju. Međutim Hrvatski izvod od 1. srpnja podliježe carinskom sustavu koji vrijedi za proizvode iz EU. Trenutno je Hrvatski izvoz u Ceftu vrijedan 1,66 milijardi eura, dvostruku više od uvoza.  

Gubitak kompetitivnosti
Nakon ulaska u EU u odnosu na države Cefte hrvatske kompanije su izgubile dio kompetitivne prednosti, a najizloženiji su duhanski i poljoprivredni proizvodi. Tako je primjerice Agrokor morao transferirati 18 posto od svojih 1,38 milijardi eura vrijednih investicija (od 1992.) prošle godine u zemlje regije.Tako je godinu uoči Hrvatskog ulaska u Europsku uniju Srbija imala rast investicija iz Hrvatske u tu zemlju.