Program ruralnog razvoja Hrvatske za 2014.-2020. poslan na ocjenu Europskoj komisiji (EK) broji 331 stranicu s nizom povijesnih, zemljopisnih i ostalih detalja te prijedloga mjera kojima bi se godišnje iz blagajne Europske unije (EU) moglo uzeti 333 milijuna eura.

Iz Bruxellesa je resornom ministru Tihomiru Jakovini stigao odgovor (Poslovni dnevnik ima presliku) ispisan na 327 stranica koji vrvi primjedbama uz tek poneku pohvalu. Poput one za poglavlje o klimatskim promjenama za koje EK jedino nema zamjerki. U situaciji kada se program i njegova europska kritika brojem stranica gotovo preklapaju otvara se, najblaže rečeno, niz dvojbi o (ne)stručnosti autora koji potpisuju taj uradak i koji time zapravo dovode u pitanje i povlačenje izdašnih financijskih sredstava. Većih nego što što su proteklih godina iznosile poljoprivredne potpore financirane iz državnog proračuna. Ministarstvo poljoprivrede potrošilo je gotovo dvije godine na izradu programa, a kritika iz Bruxellesa sadrži dugu listu apsurda koji se nikako nisu smjeli naći unutar korica ovog strateškog dokumenta. Ovaj krajnje negativno intoniran odgovor EK, otkriva nam izvor upućen u problematiku, nastao je nakon što su u Bruxelles na ocjenu stigle čak četiri verzije još kaotičnijih programa. Program je naime, radilo više autora, a nitko nije obavio završnu reviziju cjelovita uratka.

Kako očekivati prolaznu ocjenu ako nas EK proziva čak i za nedosljednost podataka, u programu se navodi više oprečnih brojki o poljoprivrednim gospodarstvima, grlima stoke, zaposlenima, hektarima poljoprivrednog zemljišta… Program obiluje opisnim kategorijama, nedostaje mu, poruka je iz EK – analitičkih razmišljanja i vizije kako bi se mogao razvijati hrvatski agrar. Depopulacija je istaknuta kao problem, spominje se uravnoteženi razvoj, ali, opominju iz EK – ne i kako će se on ostvariti. Iznesen je i podatak o velikoj populaciji starijih poljoprivrednika u odnosu na prosjek u EU i to je jedini zaključak, nepoznato je kako se problem misli riješiti. Broj malih poljoprivrednih gospodarstava rastao je u razdoblju od 2007. do 2010. da bi u 2011. značajno pao. Zašto, pitaju iz EK i traže obrazloženje – koji su glavni problemi ili prepreke s kojima se suočavaju poljoprivrednici. Konstatirano je da je 160.000 gospodarstava u 2011. imalo manje od 20 hektara, a samo 7000 više od 20 ha. Gospodarski učinak malih poljoprivrednika, podsjećaju iz EK, obično je vrlo ograničen, ali je njihova uloga u lokalnoj zajednici u smislu doprinosa naturalnom gospodarstvu, socijalnoj koheziji te održavanju okoliša i prirode itekako važna.U programu nema ni modela kako se namjerava ostvariti konkurentnost i održivost farmi.

Lokalni razvoj i mogućnosti zapošljavanja mogu se stvoriti kroz lokalnu preradu poljoprivrednih proizvoda, poučavaju iz EU, što je važno s obzirom na cilj Zajedničke poljoprivredne politike za stvaranje kratkih lanaca koji su fleksibilniji i bolje prilagođeni lokalnim okolnostima, no i tom parametru u programu nedostaje razrada.  Poglavlje o vanjskoj trgovini hrvatskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda vrlo je općenito, daje površan pregled odnosa između izvoza i uvoza. Trgovinski deficit, opominju iz Bruxellesa, morao bi biti izazov za sektor, ali nema koncepta kako se namjerava riješti taj negativni trend. Iako se navodi kako će se energetska učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije do 2020. povećati nije razvidno kako će se to ostvariti. Zamjerke iznose i zbog loše provedene javne rasprave. Ministarstvo poljoprivrede, ocjenjuju, tek je u određenoj mjeri postiglo prijenos informacija kroz Savjet za ruralni razvoj i javnu prezentaciju. Dijalog putem okruglih stolova i rasprava na razini interesnih skupina bio je prilično ograničen. Stoga iz EK preporučuju da se reorganiziraju i prošire konzultacije sa zainteresiranim skupinama, gospodarskim i socijalnim partnerima,  nevladinim organizacijama te s lokalnom samoupravom.  

Uloga poljoprivrednih savjetodavnih službi spominje se kao dostupna na cijelom području Hrvatske, ali ni to nije dokumentirano i malo je vjerojatno da je to doista tako, poruka je iz EK uz upozorenje da su autori programa preambiciozno ustvrdili kako će se sve mjere provoditi od 2015. Da se to osvari nužno je, podsjećaju, ojačati administrativne i upravljačke kapacitete te ishoditi nužne akreditacije.  Poanta strategije razvoja ruralnih područja kako je vidi i crta EU, a slijedom toga morala bi i Hrvatska nije izgraditi novu farmu mliječnih krava na obali Dunava ili Drave u kojoj će posla biti za 50 djelatnika nego izgraditi desetak i više manjih farmi ili prerađivačkih kapaciteta u Gorskom kotaru, na Papuku, obroncima Velebita i sličnim krajolicima i time zadržati domicilno stanovništvo od iseljavanja, povećati zaposlenost, podići ukupni standard na tom području, a s njim i kvalitetu života. 

Upitna veličina

Poljoprivredno zemljište

Preporuča se provjeriti cijeli dokument za konzistentnost podataka o poljoprivrednim površinama budući da se spominju površine od 1,326.083 hektara, potom i podatak o 2,695.037 ha ukupnog poljoprivrednog zemljišta dok, navodi se dalje u primjedbama, u tablici 22 stoji brojka od 1,099.590 ha, u tablici 30 navedena je površina od 3,130.317 ha, a u tablici 31 pak podatak o 3,212.294 ha.