Europska unija i Sjedinjene Američke Države pokrenuli su pregovore o najkompleksnijem trgovinskom sporazumu u povijesti. Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo (TTIP) trebalo bi redefinirati svjetske trgovinske standarde i još više približiti te dvije ekonomske supersile.

Unatoč nizu tvrdih pitanja koja se moraju ispregovarati, poput harmonizacije rigidne europske regulative po pitanju rada i poduzetništva i otvaranju tržišta EU za američke GMO proizvode, motivacije za postizanje dogovora ne nedostaje. EU i SAD pokrivaju, naime, oko trećinu svjetske trgovine i polovicu svjetskoga ekonomskog outputa, a prema nekim procjenama, TTIP bi mogao povećati europsko gospodarstvo za 120, a SAD-a za 90 milijardi eura. Njegovi pozitivni efekti na ostatak svjetske ekonomije iznosili bi još 100 milijardi eura.Dosadašnji tijek pregovora, kao i sam TTIP, u Zagrebu je u organizaciji Američke trgovinske komore (AmCham) prošloga tjedna predstavila Elena Bryan, viša trgovinska predstavnica misije Sjedinjenih Američkih Država pri Europskoj uniji.

EU i SAD TTIP-om ponovno pišu povijest. Koja je osnovna ideja tog sporazuma?
Tu je nekoliko ključnih čimbenika. Naša su gospodarstva dva najveća na svijetu. Naše ekonomije posljednjih su nekoliko godina prolazile kroz nedaće. No, naši građani očekuju rast i radna mjesta, zato su naši čelnici zadužili ministre trgovine da pokušaju pronaći način za unapređenje naših ekonomskih odnosa. Važno je i za Hrvatsku kao novu članicu da je dobro zastupljena u raspravama u Bruxellesu. Jer države članice su te koje Europskoj komisiji daju ovlasti za pregovore s nama.

Što će TTIP značiti za gospodarstvo i poduzetništvo EU i SAD-a?
I EU i SAD imaju gospodarstva visokog standarda. Naša dnevna trgovinska razmjena vrijedna je oko dvije milijarde eura, no pokušavamo je unaprijediti kako bi bila još efikasnija i produktivnija. To prije svega znači uklanjanje carina, što bi donijelo velike uštede, zatim uklanjanje nepotrebnih necarinskih barijera te pokušaj usklađivanja regulatornih sustava kako bismo izbjegli nepotrebne divergencije regulatornih pravila, a da pritom zadržimo naše visoke standarde na tom području.

Najveću korist od TTIP-a trebali bi imati mali i srednji poduzetnici.
Mali i srednji poduzetnici imaju najvažniju ulogu u gospodarstvima SAD-a i EU. Prema nekim procjenama, čak 97 posto američkog biznisa čine mali i srednji poduzetnici. Oni često ne izvoze, no dobavljači su za kompanije koje izvoze, odnosno dio su opskrbnoga lanca, pa procjenjujemo kako će biti velikih prednosti za male i srednje poduzetnike s obje strane oceana. U Europskoj će uniji to utjecati i na funkcioniranje jedinstvenoga tržišta jer brojna poslovanja već funkcioniraju na jedinstvenom tržištu, a tu je i izvoz. Jedna od mjera uspjeha u EU bit će povećanje aktivnosti na jedinstvenom europskom tržištu.

Njemački Ifo institut objavio je studiju prema kojoj će SAD imati više koristi od TTIP-a nego EU. Možete li to prokomentirati?
Vidjela sam tu studiju, trenutačno ih ima mnogo s cijelom paletom različitih zaključaka. Moja vlada nije naručila nikakve studije. Obično to ne radimo jer tamo ima dovoljno pametnih ljudi. Svaka studija je dobra onoliko koliko su dobre njezine pretpostavke. A trenutačno, jer tek počinjemo pregovarati o sporazumu, mislim da se ne može iskazati na kojoj bi strani mogle biti konkretne prednosti. Znam da je naš cilj zaključenje vrlo snažnog ugovora od kojeg će obje strane imati koristi i koji će imati političku podršku obiju strana.

Ipak, postoje neke konkretne projekcije.
Znamo koliki je prihod od carina. Trenutačno postoji 13 milijuna radnih mjesta s obje strane oceana zahvaljujući postojećoj trgovinskoj razmjeni. Ako povećamo trgovinsku razmjenu, trebali bismo povećati i broj radnih mjesta.

Kakav će biti strateški utjecaj TTIP-a?
SAD i EU već su dugo partneri, SAD i 28 država članica EU također su već dugo partneri. Smatram da naše odnose dodatno može osnažiti to što će naša gospodarstva surađivati još tješnje. 

Kako se odvijaju pregovori i jeste li zadovoljni dosad učinjenim?
Na obje strane imamo talentirane i pametne pregovarače. Ozbiljne ljude s mnogo iskustva u ovakvim pitanjima. Dosad smo vodili kvalitetne rasprave. Imamo različite modele za sporazume i moramo pronaći način za dogovaranje sporazuma koji će odgovarati objema stranama. Mislim da su obje strane zadovoljne onime što je dosad učinjeno.

Koje su najveće zapreke u pregovorima?
Postoji niz pitanja koja su važna objema stranama i prema kojima se ponašaju ofenzivno ili defanzivno. Naš je zadatak raspraviti ih i pronaći pragmatičano rješenje za niz pitanja koje će biti prihvatljivo objema stranama. Riječ je o procesu koji zahtijeva mnogo pragmatičnosti i predanosti.

Je li špijunski skandal i na koji način utjecao na pregovore?
Pregovori su vrlo usredotočeni na trgovinu. Pitanja NSA obrađuju se kroz odgovarajuće kanale između Europske komisije, država članica i SAD-a. To pitanje nije dio pregovora o slobodnoj trgovini i o tome se vodi odvojena rasprava.

Budućnost svjetske trgovine

SAD trenutačno pregovara o sličnom sporazumu i s Japanom (TPP). Jesu li to modeli za buduće ekonomske odnose u svijetu i hoće li pokopati WTO?

Zapravo trenutačno pregovaramo o trima sporazumima. Posrijedi su TTIP, TPP i TISA (Sporazum o trgovini uslugama), višestrani sporazum o uslugama o kojem se pregovara pri WTO-u. EU je pregovaračka strana u dvama od tih triju pregovora. EU također pregovara s nizom partnera. Svaki sporazum zrcali interese sudionika, no težimo sporazumima visokih standarda. SAD i EU izvorni su pristaše uklanjanja granica u svjetskoj trgovini, prvo kroz GATT, a kasnije kroz WTO. Naši ministri trgovine su na Baliju kako bi pomogli pri donošenju sporazuma o svjetskoj trgovini. Ne vidim kako bismo mogli pregovarati o ičemu drugome osim o sporazumima visokih standarda koji podržavaju i potiču WTO. Naši zakonodavni sustavi, ali i ljudi, ne dopuštaju ništa manje od visokih standarda, pa se ne brinem da bi naš ugovor o slobodnoj trgovini mogao ugroziti WTO. Brojne države pregovaraju o ugovorima o slobodnoj trgovini, no naš će svakako imati vrlo visoke standarde.