Četiri srednjoeuropske zemlje ponudile su u srijedu na poslovnoj konferenciji u Zagrebu suradnju Hrvatskoj na nizu energetskih i infrastrukturnih projekata, osobito povezivanju Baltika i Jadranskog mora, i poručile da su težak rad i stabilan zakonski okvir ključni za gospodarski rast najnovije članice Unije koja već duže vremena bilježi pad BDP-a i stranih investicija.

Okupljene u tzv. Višegradsku skupinu (V4), Mađarska, Poljska, Češka i Slovačka ostvarile su 2012. veće stope gospodarskog rasta i izvoza od prosjeka 28 članica EU-a. Za dva posto porastao je BDP tih država koje su u Uniju ušle prije desetak godina i čine tržište od 64 milijuna ljudi.

"Stvari su jednostavne, iza toga stoji težak rad", rekao je predstavnik poljskog veleposlanstva Gregor Gawin objašnjavajući gospodarske uspjehe Poljske na poslovnoj konferenciji u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).

Poljska je u odnosu na ostale članice Unije povukla najviše sredstava iz europskih kohezijskih fondova i 2012. otvorila najviše radnih mjesta u Europi, nakon Velike Britanije i Rusije.

Češki veleposlanik Martin Košatka ocijenio je da Hrvatska ima dobre temelje za razvoj, ali mora biti učinkovita u korištenju europskih fondova, dobro pripremiti projekte za europsko financiranje, poticati izvoznike, kao i investicije u istraživanje i razvoj.

"Moja zemlja proizvodi najviše automobila po glavi stanovnika, ali to nije industrija budućnosti", rekao je veleposlanik iz domovine "Škode".

Na susretu poslovnih ljudi iz V4 i Hrvatske govorilo se o prometnom i energetskom povezivanju sjevera i juga Europe pravcem Baltik-Adriatik, jednom od prioriteta saveza država čija je međusobna trgovinska razmjena nakon ulaska u Uniju godišnje rasla za 40 do 50 posto.

"Bez Hrvatske ta ulica Baltik-Adriatik neće biti cjelovita", rekao je mađarski veleposlanik Gabor Ivan i istaknuo da bi razvoj hrvatske željezničke infrastrukture trebao uzeti u obzir tu rutu koja povezuje zemlje V4 s Gdanjskom, Koprom te hrvatskim lukama Rijekom i Pločama.

Interkonekcija dobavnih energetskih pravaca također je snažan zajednički interes srednjoeuropskih država s kojima Hrvatska dijeli slično povijesno naslijeđe te politički i gospodarski okvir.

Iako će za oko dvije godine postati operativan terminal za ukapljeni plin u Poljskoj, Hrvatska zemljama V4 može ponuditi sličan budući terminal na Krku, rečeno je na konferenciji.

Sudionici skupa suglasili su se da je trgovinska razmjena između Hrvatske i V4 skromna i manja od očekivanja. Prošle je godine izvoz ih Hrvatske iznosio 700 milijuna eura, a uvoz 1,6 milijardi eura. Iz Hrvatske je najviše izvezeno šećera, motornih ulja, električnih transformatora i sjedala za automobile, a iz V4 su se najviše uvozili automobili i električna energija.

Prema podacima HGK, najveći pojedinačni ulagač u Hrvatsku iz skupine je Mađarska, a Hrvatska je najviše uložila u Poljsku.