Gospodarska klima u Hrvatskoj osjetno je pogoršana u studenom, odudarajući od općeg trenda blagog poboljšanja u Europskoj uniji i eurozoni, pokazalo je danas izvješće Europske komisije.

U Hrvatskoj je tako indeks ekonomske klime (ESI) u studenom pao za 14,1 bod u odnosu na prošli mjesec i iznosio je 96,7 bodova. Najveće je pogoršanje zabilježeno u uslužnom i industrijskom sektoru, gdje su odgovarajući indeksi oslabili za 20,1 odnosno 12,1 bod. Ostali sektori također bilježe pogoršanje, iako osjetno blaže.

U 17-članoj eurozoni indeks gospodarske klime porastao je 0,8 bodova, na 98,5 bodova. U 28-članoj EU uvećan je za 0,4 boda, na 102,1 bod.

Iako je nastavljen uzlazni trend toga indeksa od svibnja, tempo poboljšanja povjerenja usporen je u posljednja dva mjeseca, odražavajući razlike po sektorima, ističe Komisija.

Po jačanju gospodarske klime u eurozoni prednjači sektor usluga i industrije, dok je povjerenje oslabilo među potrošačima i u sektoru graditeljstva.

Među pet najvećih gospodarstava eurozone, klima je najviše poboljšana u Italiji, čiji je ESI poskočio 1,9 bodova. Slijedi Španjolska s rastom odgovarajućeg indeksa za 1,4 boda, Nizozemska s rastom indeksa za 1,3 boda i Njemačka, gdje je uvećan za 0,8 bodova. U Francuskoj zabilježeno je pak pogoršanje klime, uz pad indeksa za 0,9 bodova.

U 28-članom EU poboljšanje je manje izraženo nego u eurozoni i pripisuje se uglavnom poboljšanju u industrijskom i uslužnom sektoru. Za razliku od eurozone, u EU je snažnije pogoršano povjerenje u maloprodaji, a kao razlog tome Komisija navodi izrazito pogoršanje očekivanja u Velikoj Britaniji, najvećem gospodarstvu izvan eurozone, za čak 25,4 boda.

Odvojeno je izvješće Komisije pokazalo da je u studenom dodatno ojačala i poslovna klima u eurozoni, očitujući nastavak uzlaznog trenda koji traje već sedam mjeseci. Indeks poslovne klime (BSI) uvećan je tako za 0,26 bodova, na 0,18 bodova, zakoračivši u pozitivan teritorij po prvi put od ožujka 2012.