Voditelji poreznih odjela tvrtki iz više od 25 europskih zemalja, uključujući i Hrvatsku, smatraju da bi se veća sigurnost po pitanju budućnosti poreznih sustava i njihovo pojednostavljivanje pozitivno odrazili na konkurentnost gospodarstava, pokazalo je Deloitteovo istraživanje. Čak 72 posto ispitanika iz Hrvatske navodi da u postoji visok stupanj porezne nesigurnosti, dok je njihov udio u Europi nešto niži te iznosi 61 posto. 

„U ovom su smislu najpozitivniji bili čelnici poreznih odjela iz Irske gdje ih svega 11 posto vjeruje da postoji visok stupanj porezne nesigurnosti. S druge strane, Mađarska prednjači po udjelu ispitanika (81 posto) koji smatraju da u njihovoj zemlji postoji visok stupanj porezne nesigurnosti. Najčešće spominjani izvori nesigurnosti u Hrvatskoj su nedorečenost, manjkavost i često sporne javno dostupne upute (92 posto) te česte zakonske promjene (53 posto). Slično, ova dva izvora su navedena i u ostalim Europskim zemljama, međutim, česte zakonske promjene prednjače (74 posto)“, navodi Natko Sertić, menadžer u Odjelu poreznog savjetovanja u Deloitteu. Istraživanje je provedeno tijekom lipnja i srpnja, po prvi put u više od 25 zemalja Europe uključujući i Hrvatsku, a odazvalo mu se gotovo 1000 tvrtki, te 18 tvrtki iz Hrvatske.

U čak 78 posto tvrtki iz Hrvatske koje su sudjelovale u istraživanju postoji zajednička služba financija koja se, između ostalog, bavi i poreznim pitanjima. S druge strane, udio ovakvih tvrtki u Europi je znatno manji te iznosi 52 posto.

„Ti rezultati ukazuju da u Hrvatskoj postoji još dosta prostora za razvoj odjela koji se bave poreznom problematikom.Kad govorimo o poreznim odjelima tvrtki u Hrvatskoj, ispitanici smatraju da je za uspješnost njihovog odjela najvažnija pravodobnost podnošenja poreznih prijava i usklađenost. Iako je ovaj udio visok i u Europi, nije toliko visok kao u Hrvatskoj te iznosi 71 posto.“, komentira Dražen Nimčević, partner zadužen za Odjel poreznog savjetovanja u Deloitteu.„“

Čelnici poreznih odjela u Hrvatskoj, slično kao i njihove kolege u Europi, smatraju da imaju dobre odnose s poreznim vlastima u zemlji u kojoj posluju. Čak polovica ispitanika iz Hrvatske smatra da se u proteklih godinu dana njihov odnos s poreznim vlastima popravio. S druge strane, ovo nije slučaj u ostatku Europe, gdje visokih 84 posto ispitanika smatra da im je odnos s poreznim vlastima ostao jednak, a 5 posto ih smatra da se taj odnos pokvario.

„Kao razlog popravljanju odnosa s poreznim vlastima u Hrvastkoj navode uspostavljanje agresivnije porezne strategije u tvrtkama, dok njihovi kolege u Europi smatraju da je do popravljanja ili pogoršanja došlo uslijed fokusa na rizičnost poreznih vlasti, odnosno, zbog temeljitijeg nadzora poreznih vlasti.“, zaključuje Nimčević.

Odgovori su prikupljani putem elektroničkih upitnika.

1 Austrija, Belgija, Hrvatska, Cipar, Češka, Danska, Francuska, Njemačka, Mađarska, Irska, Italija, Kazahstan, Litva, Luksemburg, Nizozemska, Norveška, Poljska, Portugal, Rusija, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska, Švicarska, Turska, Ukrajina i Ujedinjeno Kraljevstvo