Summit Europske unije i zemalja Istočnog partnerstva, koji se u četvrtak i petak održava u Vilniusu i na kojem će sudjelovati i hrvatski čelnici, neće kulminirati povijesnim sporazumima s Ukrajinom pošto je Kijev odlučio zaustaviti taj proces i okrenuti se Rusiji.

Sastanak na vrhu održava se 28. i 29. studenoga u glavnom gradu Litve, male baltičke zemlje koja u ovom polugodištu predsjedava Europskom unijom, i za glavni događaj svoga predsjedanja još je ranije najavila summit Istočnog partnerstva. Nepotpisivanje sporazuma Ukrajine i EU-a sigurno će biti udarac litavskim nastojanjima da svoje predsjedanje obilježi približavanjem Uniji bivših sovjetskih republika.

Istočno partnerstvo je program jačanja veza Unije i Ukrajine, Armenije, Azerbajdžana, Moldavije, Gruzije i Bjelorusije. Na summitu 28-orice i istočnih partnera u Vilniusu trebali bi sudjelovati i hrvatski premijer Zoran Milanović i prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.

Samo osam dana prije summita na kojem su Kijev i EU trebali potpisati sporazum o pridruživanju i sporazum o slobodnoj trgovini, najavljeno je da su prekinute pripreme, a ukrajinski premijer Mikola Azarov kazao je da je odluka donesena iz isključivo ekonomskih razloga. Prije vladine odluke, ukrajinski je parlament odbacio nacrte zakona koji bi oporbenoj čelnici Juliji Timošenko, koja se nalazi u zatvoru, omogućili odlazak u inozemstvo na liječenje što je za EU bio jedan od uvjeta za potpisivanje sporazuma s Kijevom.

"Prekida se proces priprema sporazuma o pridruživanju između Ukrajine i Europske unije" kako bi se osigurala nacionalna sigurnost, obnovili gospodarski odnosi s Rusijom i pripremilo unutarnje tržište za ravnopravne odnose s EU-om, stoji u ukazu što ga je objavio premijer Azarov.

Stotine prosvjednika okupile su se u središtu Kijeva, nekoliko sati nakon što je vlada objavila da prekida pripreme za potpisivanje sporazuma o pridruživanju s Europskom unijom i sporazuma o slobodnoj trgovini te da se okreće Rusiji. Deseci tisuća proeuropski orijentiranih građana prosvjedovali su i u nedjelju.

Dobar dio analitičara smatra da je upravo pritisak Rusije bio prejak, budući da su "argumenti" Moskve, poput onog o dugu za plin, uspjeli odgovoriti Kijev od okretanja zapadu.

Europski povjerenik za proširenje Štefan Fuele izjavio je u petak da vrata EU-a ostaju otvorena za Ukrajinu, unatoč odluci o nepotpisivanju sporazuma, te je izrazio nadu da će dokument biti potpisan naknadno. Špekulira se o 2015. godini, kada se održavaju predsjednički izbori u Ukrajini i kada bi moglo doći do smjene vladajuće garniture.

Fuele je demantirao da najnoviji slijed događaja predstavlja poraz politike Istočog partnerstva, naglasivši da se ta politika neće mijenjati zbog pauze koju je uzrokovala ukrajinska vlast.

Četiri godine nakon pokretanja Istočnog partnerstva 2009., summit u Vilniusu bit će prigoda da se finaliziraju pregovori o sporazumima o pridruživanju s Moldavijom, Gruzijom i Armenijom, razmotri što se učinilo u reformskim procesima u zemljama partnerima, te razgovara o olakšavanju viznog režima i ugovorima o readmisiji, najavljuje se na web stranici litavskog predsjedništva.

Summit u Vilniusu jedan je od prioriteta i najveći multilateralni politički događaj tijekom litavskog predsjedanja EU-om. Dvadeset i osam predstavnika zemalja EU-a i šestoro njih iz istočnoeuropskih zemalja partnera te predstavnici institucija EU-a trebali bi stići u Vilnius na sastanak na vrhu čiji je domaćin litavska predsjednica Dalia Grybauskaite, a predsjedava mu predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy.