Slovenski građevinari ljuti jer Hrvati uzimaju poslove u Sloveniji

Autor: Ante Pavić , 22. studeni 2013. u 13:25
GP Krk je i partner u kozorciju koji će obnavljati primorsku autocestu/FOTOLIA

U Sloveniji pokrenuto pitanje prevelike otvorenosti prema inozemnim kompanijama.

Građevinsko poduzeće Krk gradit će ilirskobistričku obilaznicu u Sloveniji, što je u toj zemlji pokrenulo pitanje prevelike otvorenosti prema inozemnim kompanijama.

U slovenskoj Komori građevine i građevinskih poduzeća upozorili su da je Slovenija otvorenija prema inozemnim građevinarima negoli su njihova domicilna tržišta otvorena slovenskim tvrtkama. Obilaznica je jedan od prvih većih javnih projekata u Sloveniji nakon ulaska Hrvatske u EU čime je olakšano poslovanje hrvatskih tvrtki u Sloveniji. Tu su činjenicu počele sve uspješnije koristiti. GP Krk je i partner u kozorciju koji će obnavljati primorsku autocestu te će sudjelovati i u gradnji spremišta za odlaganje mulja u Luci Koper, a javlja se i na druge natječaje. 

Zaštita domaćih
Krčka tvrtka, međutim, nije jedina tvrtka koja je lagano ušla na slovensko tržište, što ljuti tamošnja poduzeća. Jože Renar, direktor komore građevinarstva i industrije građevinskog materijala pri Slovenskoj gospodarskoj komori (GZS), izjavio je za Dnevnik da je ulazak inozemnih građevinskih kompanija u Sloveniji lagan, dok je suprotni smjer mnogo teži. "Naše tržište građevine je sasvim deregulirano. Inozemna tržišta su zaštićena. Formalno su otvoreni, ali imaju cijeli niz prepreka i uvjeta koji otežavaju ulazak inozemnih kompanija", kaže Renar. Novi hrvatski Zakon o arhitektonskoj i inženjerskoj djelatnosti koji je stupio na snagu ulaskom Hrvatske u EU posebno brine slovenske građevinare jer im otežava ulazak na hrvatsko tržište. Slične poteškoće nailaze i na austrijskom i talijanskom tržištu što slovenske građevinare dovodi do zaključka da svi njihovi susjedi štite svoja poduzeća, dok njihova vlada to ne čini za njih. 

Slovenci ne odustaju
Ulazak brojnih inozemnih kompanija posebno je došao do izražaja nakon propasti većine slovenskih građevinskih tvrtki. Cestovno poduzeće Koper (CPK), koje je od GP Krk izgubilo na natječaju za obilaznicu oko Ilirske Bistrice, u svojoj poslovnoj strategiji bez obzira na poteškoće svejedno se oslanja na hrvatsko tržište, posebice u Istri. 

Sloboda pružanja usluga u EU

Podružnica nije potrebna

Slovensko poduzeće CPK koje je izgubilo na natječaju za gradnju ilirskobistričke obilaznice uložilo je prigovor na rezultate natječaja na kojem je pobijedio GP Krk kao najjeftiniji ponuđač. U prigovoru su naveli kako GP Krk kao inozemna pravna osoba u Sloveniji nema podružnicu te da bi zbog toga trebalo poništiti natječaj. U slovenskom Ministarstvu za infrastrukturu su odgovorili da podružnica nije niti potrebna i da je sloboda pružanja usluga jedno od osnovnih načela Unije pa temeljem toga poduzeće iz EU nije obvezno otvarati podružnicu u drugoj članici EU.

Komentari (3)
Pogledajte sve

ULAZAK INOZEMNE GRAĐEVINSKE RADNE SNAGE , prethodio je ovom probleme….

Ovaj članak, opisuje posljedicu i zaključak , građevinske politike Slovenije, koja je dugi niz godina živjela od inozemne radne snage….
Mnogi vicevi , pa i ozbiljne analize ukazivale su , da Slovenija nema
dovoljno vlastitih kapaciteta, da kao prva članica buduće eurozone, još prije
20 godina, kada su joj dodjeljivani unosni građevinski poslovi , ne osjeti
posljedice sve veće dominacije , najprije niskokvalificirane, zatim polukvalificirane radne snage u raznim djelatnostima, a posebno u građevini.
Nakon 20 godina, očito je da su se profilirali krugovi obrazovnih
kadrova na rukovodećim položajima Slovenskih struktura, koji su omogućili
brže ugovaranje i suradnju , regija oko Slovenije….

Ovima nema pomoci

Najprije su 20 godina zivjeli u zabludi kako je dobro dati banke u ruke politicara, sada ce 20 godina zivjeti u zabludi kao je konkurancija losa za Slovensku ekonomiju.

ima li ovaj članak ikakve argumentacije za tvrdnje koje se izlažu, ili je riječ o posve neodgovornom i neprofesionalnom piskaranju?

na osnovi čega se tvrdi da je hrvatsko tržište zatvorenije od slovenskog u situaciji gdje sve najveće javne projekte dobivaju strane tvrtke – zg aerodrom, luka ploče, rekonstrukcija željezničke pruge?

doista ne vrijedi trošiti riječi na daljnje komentiranje ovakvih članaka.

New Report

Close